in

O le fea manu e sili ona telē le vae i leona, taika, ma urosa?

Folasaga: Le Taua o le Lapopoa o Paw i Manu'ai

I le malo o manu, o le lapoa o vae o se mea taua mo manu feʻai. E iloa ai pe faapefea ona latou tuli, puipuia i latou lava, ma fetuunai i lo latou siosiomaga. O le tele o le vae, o le tele foi lea o le malosi ma le malosi e mafai e se manu ona faʻaogaina, e faigofie ai ona latou puʻeina a latou manu pe puipuia i latou lava mai manu faʻatau. O le malamalama i le tino o le vae ma le fa'atusatusaina i ituaiga eseese e mafai ona maua ai ni fa'amatalaga taua ile fa'aogaina o nei manu i le vao.

Fa'atusatusaina o Ituaiga e Tolu: Leona, Taika, ma Urosa

O leona, taika, ma urosa o nisi ia o manu feʻai sili ona mataʻutia ma mataʻutia i le malo o manu. E lauiloa i latou i lo latou malosi, faʻamalosi, ma tomai tulimanu. Ae o le fea e sili ona lapoa le vae? Ina ia taliina lenei fesili, e tatau ona tatou suʻesuʻeina le tino o latou vae ma faʻatusatusa i latou.

Malamalama i le Anatomy o le Paw: Matiuu, Pads, ma Ponaivi

O le paw o se fausaga lavelave e aofia ai ponaivi, maso, tendon, ma ligaments. E aofia ai vaega autu e fa: o matiuuu, pads, metacarpals, ma phalanges. E fa'aaogaina matiuu mo le u'u ma saeia manu, a'o pads e maua ai le aluga ma le toso. O metacarpals ma phalanges o ponaivi ia e fausia ai le vae ma maua ai lona malosi ma lona fausaga. O le malamalama i nei vaega e taua tele i le faʻatusatusaina o vae o manu eseese.

O le vae o le Leona: Tele, Malosi, ma Fetuunaiga

Ua lauiloa leona i vae malolosi ma vae tetele. O latou vae e mafai ona fuaina i le 4.5 inisi le umi ma ua mamanuina mo le uu ma le taofiofia o manu. O pa'u i luga o latou vae e ufiufi i pito talatala, mafolafola e fesoasoani latou te maua ai le tosoina i luga o le laufanua le tutusa. E iai fo'i matiu'u o leona e mafai ona toe fa'aaoga mo le tuliga ma le puipuiga o le tagata lava ia. O le lapo'a ma le malosi o latou vae e mana'omia mo la latou fuafuaga tuliga, lea e aofia ai le osofa'i ma le fa'ato'ilaloina o manu, e pei o zebra ma gazelles.

Le Ta'a'au o le Taika: Uiga ma Mea Fa'apitoa

O taika e iai nisi o vae e sili ona tele i pusi uma, e oo atu i le 5 inisi le umi. O latou vae ua mamanuina mo le saoasaoa ma le gaogao, ma fetuutuunai, muscular tamatamaivae e mafai ai ona latou gaoioi vave ma le leoa. E iai fo'i matiu'u o le taika, e fa'aaoga e pu'e ai manu ma a'e i la'au. O paʻu i luga o latou vae e ufiufi i fulufulu, e tuʻuina atu ai le faʻafefe ma le puipuiga mai luga ole malulu. O nei uiga fa'apitoa e fa'afetaui lelei ai taika i lo latou si'osi'omaga, e fa'ataga ai latou e tuli manu ma ola i nofoaga eseese.

O le Pa'u o le Bear: Anatomy ma Fa'atinoga

O urosa o nisi ia o manu feʻai sili ona tele, ma o latou vae e atagia ai lo latou lapopoa ma le malosi. O latou vae e mafai ona fua i le 8 inisi le umi ma ua mamanuina mo le eli, aʻe, ma le puʻeina o iʻa. O pa'u o latou vae e mafiafia ma pa'u, e maua ai le aluga ma le fa'a'ese'esega i laufanua gaoa. E iai fo'i matiu'u o urosa e le mafai ona toe to'esea e fa'aaoga e eli ma a'e ai la'au. O le lapopoa ma le malosi o latou vae e taua mo lo latou ola, e mafai ai ona latou puʻe iʻa i vaitafe ma eli mo aʻa ma iniseti i le vaomatua.

Fuaina o le Fua o Paw: E Fa'apefea Ona Tatou Fa'atusaina?

O le fa'atusatusaina o vae o manu eseese e mafai ona faigata, aua e le gata i le umi o le vae ae fa'apea fo'i le lautele ma le mafiafia o papa ma ponaivi. O se tasi o auala e fua ai le pa'u o le fa'aogaina lea o mea fa'akomepiuta e fua ai le umi ma le lautele o le vae ma le mafiafia o papa. O le isi auala o le fuaina lea o le faataamilosaga o le vae ma faatusatusa i le mamafa o le tino o le manu. O nei metotia e mafai ona maua ai se faʻatusatusaga sili atu ona saʻo o le paʻu i le va o ituaiga eseese.

Le Manumalo: O le fea Manu e Sili Ona Lafoa'i?

Ina ua uma ona suʻesuʻeina le lapoʻa o leona, taika, ma urosa, e manino lava o urosa e sili ona tele vae o nei manu, ma le averesi o le 8 inisi. O taika e lona lua le tele o vae, e tusa ma le 5 inisi le lapopoa, ae o leona e sili ona laiti, ma le lapopoa e 4.5 inisi. Ae ui i lea, e taua le matauina e le na o le tele o vae e iloa ai le malosi ma le malosi o manu.

A'afiaga o le Lapopoa o Paw: Tu'u, Puipuiga, ma Fetuuna'iga

O le lapo'a o vae e iai sona aafiaga taua i le auala e tuli manu, puipuia i latou lava, ma fetuutuunai i lo latou siosiomaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia ni vae lapopoa mo le puʻeina o manu, ae o paʻu mafiafia e taua tele mo le faʻaogaina ma le puipuiga. O matiu'u e le mafai ona toe fa'afo'i e sili ona fetaui mo le eli ma le a'ea'e, ae o matiu'u e mafai ona toe fa'afo'i e lelei mo le tuliga ma le puipuiga o le tagata lava ia. O le malamalama i nei fetuutuunaiga e mafai ona maua ai le malamalama i le auala e ola ai nei manu i le vao.

Eseesega i le va o vae tane ma fafine

E iai le eseesega tele i le va o vae tane ma fafine i nisi o meaola. Mo se faʻataʻitaʻiga, o leona tane e sili atu ona vae nai lo leona fafine, lea e manaʻomia mo la latou sailiga tulimanu. E faapena foi, o urosa tane e sili atu ona vae nai lo urosa fafine, lea e manaʻomia mo lo latou malosi ma le lapopoa. O nei eseesega e masani ona fesoʻotaʻi ma le dimorphism faʻafeusuaiga, lea e eseese ai uiga faʻaletino o tane ma fafine.

Fa'ai'uga: Le Taua o le La'au Pa'u ile Malo o Manu

E taua tele le sao o le paw i le ola ma fetuutuunai o manu feʻai i le malo o manu. O leona, taika, ma urosa ua na'o ni nai fa'ata'ita'iga pe fa'afefea ona fesuisuia'i le lapo'a o vae i ituaiga eseese ma pe fa'afefea ona a'afia ai a latou tuliga, puipuiga, ma fetuutuuna'i. O le malamalama i le tino o le vae ma le faʻatusatusaina o manu eseese e mafai ona maua ai faʻamatalaga taua i le biology ma amioga a nei meaola mataʻina.

Fa'asinomaga: Su'esu'ega ma Su'esu'ega ile Tele ole Paw ma le Fa'atinoga

  • Karo, TM (1994). Cheetahs o le fanua laugatasi o Serengeti: Vaega o loʻo ola i se ituaiga faʻalapotopotoga. Iunivesite o Chicago Press.
  • Gittleman, JL (1986). Lapo'a tino o manu manu: fa'atasiga fa'alesiosiomaga ma fa'aletupe. Oecologia, 69(2), 172-185.
  • Hemmer, H. (1972). Untersuchungen zur Stammesgeschichte der Pantherkatzen (Pantherinae) Teil 3. Zur Artgeschichte des Tigers Panthera tigris (Linnaeus, 1758). Veröffentlichungen der Zoologischen Staatsammlung München, 15, 167-280.
  • Sunquist, M., & Sunquist, F. (2002). Pusi vao o le lalolagi. Iunivesite o Chicago Press.
Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *