in

O le a le maualuga o le pipisi o fa'ama'i pipisi i luga ole manava ile maile?

Fa'atomuaga: Fa'ama'i le manava pito i luga i maile

O le fa'ama'i pipisi i luga o le manava (URI) ose ma'i masani lea i ta'ifau, ae maise lava i nofoaga tumutumu e pei o fale e nonofo ai, malutaga, ma fale tausi aso. O le URI e a'afia ai ala a le taifau, e aofia ai le isu, fa'a'i, trachea, ma le bronchi. E mafai ona mafua mai i le tele o fa'ama'i fa'ama'i, e pei ole virus, siama, ma sigi, ma e ono o'o atu ai i fa'ailoga vaivai ma ogaoga, e fa'atatau i le mamafa ole fa'ama'i.

O le a le mea e mafua ai le afaina o le manava pito i luga i maile?

O le URI i taifau e mafai ona mafua mai i siama eseese, e aofia ai le siama o le canine distemper, parainfluenza virus, adenovirus type 2, coronavirus, Bordetella bronchiseptica, Mycoplasma spp., ma Streptococcus spp. O le tele o mataupu URI i maile e viral ma faʻatapulaʻaina, o lona uiga latou te foia i latou lava i totonu o le vaiaso pe lua. Peita'i, o fa'ama'i siama e mafai ona tupu e pei o fa'ama'i lona lua po'o tulaga o maile e le atoatoa le puipuiga.

Fa'ailoga ma Fa'ailoga o Fa'ama'i Fa'amata'u I luga i Maile

O faʻailoga ma faʻamaoniga o le URI i taifau e mafai ona fesuisuiaʻi e faʻatatau i le ogaoga o le faʻamaʻi ma le mafuaʻaga autu. O nisi o fa'ailoga masani e aofia ai le mafatua, tale, tafe le isu, tafe mai le isu, fiva, vaivai, leai se 'ai, ma le mata. I tulaga ogaoga, e ono maua e se taifau le niumonia, lea e ono lamatia ai le ola pe a le togafitia. E mana'omia le su'esu'eina o manu fe'ai pe a fa'aalia e lau maile ni fa'ailoga o le URI e aloese ai mai fa'alavelave ma fa'amautinoa vave togafitiga.

E fa'afefea ona pipisi le fa'ama'i manava pito i luga i maile?

O le URI i taifau e sili ona pipisi, aemaise lava i siosiomaga e vavalalata ai taifau, e pei o fale puipui, fale puipui, ma paka a taifau. Ole maualuga ole fa'ama'i e fa'alagolago ile mafua'aga ma le tulaga ole fa'ama'i. O maile e iai le URI e mafai ona fa'amaligiina le siama po'o siama e ala i a latou manava manava, pei o le mafatua, tale, po'o le miti. E mafai ona ola le virusi po'o le siama i luga o luga mo le 48 itula, ma o isi maile e mafai ona a'afia e ala i le fa'afeso'ota'i sa'o ma le eleele ua pisia po'o le manavaina o vaega o lo'o feavea'i i le ea.

Auala Fe'avea'i o Fa'ama'i Fa'amama i luga i Maile

O auala fe'avea'i o le URI i ta'ifau e aofia ai le fa'afeso'ota'i sa'o ma se maile ua a'afia, fa'aalia i luga po'o mea fa'aleaga, ma le manavaina o vaega o le ea. O ta'ifau e latalata ane, e pei o fale o manu, fale puipui, po'o paka ta'ifau, e sili atu le lamatia o le fa'ama'i. E le gata i lea, o taifau e vaivai le puipuiga, e pei o tamai maile, taifau matutua, poʻo maile e iai tulaga faʻalesoifua maloloina, e sili atu ona aʻafia i le URI.

E mafai e tagata ona maua le malulu mai maile?

E ui lava e seasea, e mafai e tagata ona maua le malulu mai maile. Ae ui i lea, o siama poʻo siama e mafua ai le URI i taifau e le tutusa ma mea e aʻafia ai tagata. O le mea lea, e maualalo le lamatiaga o le felauaiga mai taifau i tagata. Peita'i, e mana'omia lava le fa'ata'ita'iina o le tumama lelei pe a tago i ta'ifau ile URI, pei ole fufuluina lelei o ou lima ile fasimoli ma le vai pe a uma ona pa'i i le ta'ifau ma aloese mai feso'ota'iga vavalalata ma le manava manava a le taifau.

Puipuia o le fa'ama'i o le manava pito i luga i maile

O le puipuia o le URI i taifau e aofia ai le tele o faiga, e pei o le faʻamautinoaina o tui puipui, aloese mai le tumutumu o siosiomaga, tausia lelei le tumama, ma faʻaitiitia le faʻalavelave. E tatau i taifau ona maua tui talafeagai, e aofia ai le tui Bordetella, lea e sili ona aoga i le puipuia o le tale o le fale, o se ituaiga masani o le URI. E le gata i lea, e tatau ona tausia taifau i se siosiomaga mama ma lelei le savili, ma maua ai vai fou ma se meaʻai paleni. E tatau fo'i i tagata ona 'alofia le fa'aalia o a latou maile i tulaga fa'alavelave, e pei o le faimalaga po'o le i ai i si'osi'omaga e le masani ai.

Togafitiga mo Togafitiga mo le Fa'ama'i Manava i luga i Maile

Ole togafitiga ole URI ile maile e fa'alagolago ile ogaoga ole fa'ama'i ma le mafua'aga autu. I tulaga vaivai, e mafai ona foia le siama i totonu o le vaiaso pe lua. Ae peita'i, i tulaga ogaoga, e ono mana'omia e ta'ifau ni vaila'au fa'ama'i, vaila'au fa'ama'i, po'o mea e taofia ai le tale. E le gata i lea, o le tausiga lagolago, e pei o le saunia lelei o le suavai, meaʻai, ma le malologa, e mafai ona fesoasoani e faʻavave le faagasologa o le toe faʻaleleia. E tatau i tagata e ana ona mulimulita'i ma le toto'a faatonuga a le foma'i manu ma mata'itu lelei le alualu i luma o le latou taifau.

O le a le umi e mafai ai e maile ona fa'amaligiina le virusi o le manava pito i luga?

O maile e iai le URI e mafai ona fa'amaligiina le siama po'o le siama mo ni nai vaiaso talu ona amata fa'ailoga. Ae ui i lea, o le taimi e faʻamaligiina e mafai ona fesuisuiaʻi e faʻatatau i le mea e mafua ai ma le ogaoga o le faʻamaʻi. E taua tele le fa'aesea o maile ua a'afia mai isi ta'ifau ma fa'amama ma fa'amama lelei le si'osi'omaga e puipuia ai le sosolo o le fa'ama'i.

O afea e mafai ai ona toe foʻi se maile i gaioiga masani pe a uma le faʻamaʻi manava pito i luga?

Ole taimi ole toe fa'aleleia mo ta'ifau ile URI e mafai ona fesuisuia'i fa'atatau ile ogaoga ole fa'ama'i ma le mafua'aga autu. O nisi ta'ifau e mafai ona toe malosi i totonu o le vaiaso pe lua, a'o isi e mana'omia ni nai vaiaso e toe malosi atoatoa ai. E tatau i tagata e ana ona mulimulita'i ma le toto'a faatonuga a le foma'i manu ma mata'itu lelei le alualu i luma o le latou taifau. I se tulaga lautele, e tatau i taifau ona aloese mai gaioiga mamafa ma le faʻaalia i tulaga faʻalavelave seʻia oʻo ina latou toe malosi atoatoa.

Fa'ai'uga: Fa'ama'i pipisi i luga ole manava ile maile

O le URI i taifau ose tulaga sili ona pipisi e mafai ona afaina ai taifau o vaitausaga uma ma ituaiga. Ole maualuga ole fa'ama'i e fa'alagolago ile mafua'aga ma le tulaga ole fa'ama'i. O maile e iai le URI e mafai ona fa'amaligiina le siama po'o siama e ala i a latou manava manava ma e mafai ona a'afia isi maile e ala i feso'ota'iga tu'usa'o, fa'aalia i luga o le eleele, po'o le manavaina o vaega o le ea. Faiga puipuia, e pei o le tui lelei, tumama lelei, ma le faʻaitiitia o le faʻalavelave, e taua i le faʻaitiitia o le lamatiaga o le URI i taifau. Afai e fa'aalia e lau ta'ifau ni fa'ailoga ole URI, saili vave ile tausiga o manu e 'alofia ai fa'alavelave ma fa'amautinoa vave togafitiga.

Fa'amatalaga: Su'esu'ega Fa'asaienisi ma Puna'oa Fa'amanu

  1. Sykes JE. Canine respiratory disease faʻalavelave: se toe iloiloga. Vet J. 2014;201(3):253-261.
  2. Davidson GS, Hobbs LA. Tracheobronchitis pipisi mai taifau. Vet Clin North Am Small Anim Pract. 2012;42(2):261-276.
  3. Callan MB, Frazer ML, Krakowka S. O aʻafiaga o le faʻalavelave i luga o le faʻasologa o viral. Vet Clin North Am Small Anim Pract. 2008;38(2):225-241.
  4. Malik YS, Kumar N, Sharma K, Dhama K. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo le suʻeina o faʻamaʻi pipisi i manu ma tagata. J Vet Sci. 2016;17(1):1-17.
  5. American Veterinary Medical Association. Canine fa'ama'i fa'ama'i pipisi. Na maua ia Setema 22, 2021. https://www.avma.org/resources-tools/pet-owners/petcare/canine-infectious-respiratory-disease.
Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *