O mata lanumoana susulu o Husky e mata'utia. E na'o nai isi ituaiga o taifau, e pei o le Australian Shepherd ma Collie, e mafai fo'i ona iai mata lanumoana. Ae mo Siberian Huskies, ua iloa nei e le au suʻesuʻe po o le a le mea e masani ona taʻitaʻia i latou lanu. E tusa ai ma lenei mea, o loʻo i ai se mafutaga vavalalata ma le toe faʻaluaina o se itulagi patino i luga o le chromosome 18. O le genome o taifau e tufatufa atu i luga o le aofaʻi o 78 chromosomes, 46 i tagata ma 38 i pusi.
O le tele o kenera eseese, e pei o le mea e ta'ua o le merle factor e mafua ai mata lanumoana i nisi o ituaiga o taifau, ua leva ona iloa, ae latou te le faia se sao i Siberian Huskies. O se 'au na taʻitaʻia e Adam Boyko ma Aaron Sams o le Embark Veterinary i Boston, Massachusetts, o se sapalai o suʻega DNA maile, ua aofia ai nei le silia ma le 6,000 maile e eseese lanu mata i le suʻesuʻega o le genome.
O le vaega faʻaluaina o le chromosome e latalata i le ALX4 gene, lea e iai sona sao taua i le atinaʻeina o mata i mammals, lipoti a le au suʻesuʻe i le tusi talaaga PLOS Genetics. Ae ui i lea, e le o Huskies uma e iai le kenera e iai ni mata lanumoana, o le mea lea e tatau foi ona iai se sao o isi mea e le o iloa muamua poʻo le siosiomaga. E masani lava o le manu e tasi le mata enaena ae o le isi lanu moana.