E sa'o le ta'ua: o le ula tadpole o le ituaiga Triops. Auā ua silia i le 200 miliona tausaga o fai mai e toetoe lava a lē suia i latou i le lalolagi. E tusa lava pe sili atu suʻesuʻega talu ai nei na tuʻuina atu ai le matua i le maualuga o le 70 miliona tausaga, o latou o tupulaga o tainasoa ma sao mai lo latou paʻu. E lua ituaiga e masani ona tausia.
uiga
- Igoa: Kanesa talita Amerika, Triops longicaudatus (T. l.) Ma le kanesa talipupuni o le taumafanafana Triops cancriformis (T. c.)
- Faiga: Gill pods
- Tele: 5-6, e seasea oʻo i le 8 cm (d. L.) ma le 6-8, e seasea oʻo i le 11 cm (d. C.)
- Punavai: T. l .: ISA vagana ai Alaska, Kanata, Galapagos, Central, ma Amerika i Saute, Sisifo
- Initia, Iapani, Korea; T. c .: Europa, e aofia ai Siamani
- Uiga: faigofie
- Tele o le vai vai: mai le 12 lita (30 cm)
- pH tau: 7-9
- Vai vevela: 24-30 ° C (T. l.) Ma le 20-24 ° C (T. c.)
O mea moni manaia e uiga i Tadpole Shrimp
Igoa faasaienisi
Triops longicaudatus ma T. cancriformis
isi igoa
Leai; ae ui i lea, o loʻo i ai vaega laiti ma e seasea ona tausia isi ituaiga e foliga tutusa
Systematics
- La'au-a'ai: Crustacea (crustaceans)
- Vasega: Branchiopoda (gill pods)
- Poloaiga: Notostraca (sikafu tua)
- Aiga: Triopsidae (Tadpole Shrimp)
- Ituaiga: Triops
- Ituaiga: atigi laumei Amerika, Triops longicaudatus (T. l.) Ma atigi laumei o le taumafanafana Triops cancriformis (T. c.)
fua
O le atigi laumei Amerika e masani ona tupu pe a ma le 6 cm le umi, i tulaga tulaga ese foi e 8 cm. E mafai ona tupu tele le ula talipupuni o le taumafanafana, e oʻo atu i le 8 cm e masani ai, ae o faʻataʻitaʻiga e oʻo atu i le 11 cm le umi e le masani ai.
lanu
O le talipupuni e mafai ona beige, lanumeamata, lanumoana, pe toetoe lava piniki i le lanu. O mata tetele e lua i le pito i luma o le talita e iloagofie. I le va, o loʻo i ai se mata lona tolu natia e mafai ona faʻaoga e iloa ai eseesega i le susulu. O le pito i lalo e mafai ona sili atu ona felanulanuai, ma o nisi taimi e malolosi lanu mumu.
māfuaʻaga
T. l .: ISA vagana ai Alaska, Kanata, Galapagos, Central, ma Amerika i Saute, West Indies, Iapani, Korea; T. c .: Europa, e aofia ai Siamani. O vai laiti, e matua'i fa'afefeteina e le la, o vai laiti (puddles) e masani ona i ai mo ni nai vaiaso e nonofo ai, i Siamani e masani lava i vaega lolovaia o vaitafe.
Eseesega o alii ma tamaitai
I le T. l. e eseese auala o le toe gaosia. E masani lava o le faitau aofa'i e na'o tama'ita'i e tu'u fuamoa tumau. Ona i ai lea o le hermaphrodites, lea e tatau ona i ai ni manu se lua, ma mulimuli ane, o loʻo i ai le faitau aofaʻi o loʻo i ai tane ma fafine ae le mafai ona iloa. I le T. l. toetoe lava o faʻataʻitaʻiga uma o hermaphrodites e faʻafefeteina i latou lava. O lea la, o se manu ua leva ona avea ma auala faʻatupuina.
Toe gaosia
E tuu fuamoa i le oneone. E mafai ona fofoa mai le nauplii laiti, e aau saoloto pea. O le tele o fuamoa, peitaʻi, e manaʻomia se vaega faʻagogo, faʻafetaui i tulaga faʻanatura, e taʻua o le ola i le faʻamago puddles. O fuamoa (o le mea moni o le cysts, ona o le embryo ua amata ona atiaʻe iinei, ae taofi seia toe lelei tulaga) e tusa. 1-1.5 mm le tele. E mafai ona aveese i latou i le oneone (o nisi ituaiga o fuamoa lanu e mafai foi ona selesele mama). Ona fa'amamago lelei ma teu i totonu o le pusaaisa. A uma le tolu i le fa aso, ona tupu aʻe lea o le nauplii i ni taʻi tolu, e faaluaina lo latou umi i aso uma. O le tuputupu aʻe e tele, a maeʻa le 8-14 aso e matua faʻafeusuaiga. Ona mafai lea ona e tuʻuina atu i le 200 fuamoa i le aso.
Soifuaga o le olaga
E le maualuga le fa'amoemoe o le olaga, i le va o le ono ma le sefulufa vaiaso e masani ai. O se fetuutuuna'iga lea i le mea moni ua mago o latou nofoaga.
Mea moni fiafia
taumafa
Triops o omnivores. O le nauplii e tu'uina atu i ai le spirulina algae po'o mea'ai pauta (infusoria). A maeʻa aso e tolu, e mafai ona tuʻuina atu meaʻai faʻapipiʻi mo iʻa teuteu, ma a maeʻa aso e lima e mafai ona faʻaopoopoina i meaʻai ola faʻamago ma faʻamago.
Fua lapoʻa
O se manu matua e tatau ona tusa ma le lua i le tolu lita le avanoa. O manu laiti e mafai ona vavalalata faʻatasi. Talu ai e tatau ona masa'a so'o o latou pa'u ona maua ai lea o se atigi malu, o nisi o uiga 'ai e masani ma e faigata ona taofia.
Tele o le vai
Fa'ato'a pesini mo kisi e mana'omia na'o ni nai lita, o le tausia ma le fa'atupuina o aquarium e tatau ona le itiiti ifo i le 12 lita. Ioe, e tau leai ni tapulaa maualuga.
Mea faigaluega vaitaele
E leai se teuteuga o vai tioata fa'ato'a. O se vaega manifinifi o le oneone lelei o le vaitafe i luga o le mea'ai e taua tele mo manu matutua fa'afeusuaiga. O nisi la'au e fa'aitiitia ai mea fa'aleaga o tagata 'ai mamafa, fa'aea e fa'amautinoa ai le lava o le okesene. E talafeagai le moli, ae e le tatau ona faʻamafanafanaina le vai.
Fa'aagafesootai U'i U'i
E matua mafai lava ona fa'afeso'ota'i ula tadpole ma isi ituaiga o crustaceans (e pei o le gill foot (Branchipus schaefferi), lea e tutupu ai foi i le natura). Ae ui i lea, e sili ona lelei le teuina i totonu o se pusa tioata.
Fa'atauga vai mana'omia
Ina ia fofoa, e manaʻomia e kesi le vai mama ma vaivai (e taʻua o le "vai faʻafefe", faʻafefe osmosis, poʻo vai timu). O manu matutua e matua le mautonu, ona o le maualuga o le metabolism (e tusa ma le 40% o le mamafa o le tino e 'ai i le aso) e tatau ona sui le afa o le vai i aso uma e lua.
saunoaga
I le fefa'ataua'iga, e tele lava T. l., E seasea lava T. c. Ae o isi, o nisi taimi e lanu lanu, o loʻo maua foi ituaiga mai tagata tomai faapitoa, e tutusa manaʻoga i tulaga o le tausia ma le faʻaleleia. O pusa fa'ata'ita'iga 'ese'ese o lo'o iai mea fa'aoga tatau uma e maua mai faleoloa meata'alo. Ae ui i lea, o nisi oi latou o loʻo i ai paʻu Artemia, e tatau ona teuina i totonu o le vai masima, faʻasolosolo faʻapena, ae tumau pea le laʻititi (i lalo ifo o le 2 cm), ma e sili atu ona faigata ona tausia.