Pupu le mānava (dyspnea) i lapiti o se fa'ailoga tuga. O le foloina o le ea e mafai ona o'o atu ai i le fa'atupuina tuga o le kesi i totonu o le gastrointestinal tract.
O le fa'ateleina o le manava ma le loloto fa'apea fo'i le fa'ateleina o le mānava o le ivi o fa'ailoga muamua ia o le dyspnea i lapiti. Afai e fa'aalia e le lapiti se tasi o nei fa'ailoga, e tatau ona e fa'afeso'ota'i vave se foma'i manu.
O auga
I le faaopoopo atu i le faateleina o le manava ma le faateleina o le manava, o lapiti e le manava e masani foi ona fula isu, leo manava, ma le ua ova. O lapiti e tatau ona "manava isu", e na'o lapiti e tatala o latou gutu pe a matua'i le manava.
Mafuaaga
Dyspnea e mafai ona tele mafua'aga. O le tele o taimi, o le dyspnea e feso'ota'i ma fa'ama'i manava (fa'ata'ita'iga, lapiti malulu). Ae ui i lea, oonasal fistula (i fa'ama'i nifo), tino mai fafo isu, fa'ama'i neoplastic (fa'ata'ita'iga, tuma mama, thymomas), ma manu'a fa'alavelave (fa'ata'ita'iga, toto toto, gau ivi 'aso'aso) e mafai fo'i ona mafua ai le dyspnea.
O mafua'aga lona lua o le pupu'u o le manava e aofia ai fa'ama'i fatu (fa'ata'ita'iga o le fa'ama'i o le pleural, edema pulmonary), fa'ama'i o le manava (fa'ata'ita'iga o le manava tele, tympania intestinal), septicemia (o'ona o le toto), hyperthermia, ma le anemia (anemia), ma le tiga.
faʻamālōlō
O togafitiga e faʻalagolago i le mafuaʻaga autu, o le mea lea e manaʻomia ai le asiasi i le fomaʻi manu.
O le a se mea e mafai ona ou faia o se pule fagafao?
Ia to'a ma aua ne'i toe tu'u le lapiti i se isi popolega. Afai o loʻo i ai se faʻamalo malosi o le isu, e mafai ona e aveese i se solosolo ma faʻapea ona faʻamautu le ea. Ave le lapiti i le fomai manu i totonu o se pusa felauaiga pogisa. Faʻalogo lelei ile vevela totonu ole pusa felauaiga.