in

Palaeozoic: mea e tatau ona e iloa

O le Palaeozoic o se vaitau i le talafaasolopito o le lalolagi. Na amata pe tusa ma le 540 miliona tausaga ua mavae ma faaiuina pe tusa ma le 250 miliona tausaga a o leʻi oo i o tatou taimi. O lea la o se vaega o le toetoe 300 miliona tausaga.

Ua vaevaeina le Palaeozoic i vaitau eseese:

  • O le Cambrian 540 i le 485 miliona tausaga talu ai,
  • le Ordovician 485 i le 443 miliona tausaga talu ai,
  • le Silurian 443 i le 420 miliona tausaga talu ai,
  • le Devonian 420 i le 359 miliona tausaga talu ai,
  • le Carboniferous 359 i le 300 miliona tausaga talu ai ma
  • le Permian 300 i le 250 miliona tausaga talu ai.

Ua ta'ua foi e saienitisi o le Palaeozoic Era. O le upu e sau mai le Eleni anamua ma e mafai ona faaliliuina o "meaola anamua". O le vaitaimi o Mesozoic, lea na ola ai tainasoa, na mulimuli i le Palaeozoic. O lo tatou taimi nei e taʻua o le geologically o le Cenozoic Era.

Na faapefea ona suia konetineta?

Na matuā ese le vaaiga o le lalolagi i lenā taimi nai lo aso nei. I le amataga o le Palaeozoic, na ufitia le lalolagi i le itu i saute e se fanua tele: Gondwana. O le tele o lenei konetineta sa ufitia e le aisa. Peitaʻi, o ona aʻega pito i mātū, na oo atu i le ekueta. E tolu foi konetineta laiti i le teropika, i le itu i saute o le ekueta. O le mea o iai Europa i aso nei, sa i ai se vasa. I le aluga o le faitau miliona o tausaga, na siitia atu le konetineta i matu.

E tusa ma le 400 miliona tausaga talu ai, o le faatulagaga o konetineta na suia tele. E lua konetineta laiti na fetaui. Na fausia le konetineta o Laurussia. Ina ua fetaiaʻi nei laueleele e lua, na fausia ai mauga, ma o loo iai pea nisi i aso nei. E aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, Appalachians, o se mauga maualalo i Amerika ma Kanata. Mulimuli ane, o le isi konetineta tele o Gondwana na agai atu i matu ma fetaui ma Laurussia. O le ala lea na fausia ai le konetineta tele o Pangaea. O Pangea sa ta'ua o le supercontinent ona e na o le pau lea o le konetineta i lena taimi.

Na faapefea ona tutupu mea ola i le Palaeozoic?

I le amataga o le Palaeozoic o le Cambrian. I lena taimi, sa ola na o manu i le vai. E masani lava o omomi, amu, sisi, ma cephalopods. Sa i ai muamua manu sa i ai se auivi malo po o se atigi. Ole la'au na fa'atapula'a ile algae. Sa gaogao le fogāeleele ma leai ni la'au.

I le vaitau na sosoo ai, o le Ordovician, o manu muamua o le eleele, ma laau na aliali mai i tafatafa o le matafaga. O manu ia e masani ona ola i le vai ae o se vaega i luga o le eleele. Sa i ai foi manu muamua ma mata. Ae maise lava i le Devonian manu ma laau ua salalau faateleina i luga o le laueleele, aemaise iniseti. Ae tele fo'i ituaiga fou na alia'e mai i le sami. E aofia ai, mo se faataitaiga, o tuaa o malie i aso nei.

O manu fetolofi muamua na aliali mai i luga o le eleele i le vaitaimi o Carboniferous. E tuu fuamoa e manu i le laueleele. Sa i ai iniseti tetele e pei o le lago tele. O se vaega tele o le fogāeleele ua uma ona ufitia e le vaomatua. I le vaitaimi o Permian, o le tele o meaola vai i lena taimi na mou atu. Ae peitai, i luga o le laueleele, sa faaauau pea ona atiina ae le olaga. Na amata ona vaevae meaola fetolofi i herbivores ma carnivores. I totonu o laʻau, sa i ai muamua conifers.

I le faaiuga o le Permi, 250 miliona tausaga talu ai, sa i ai se suiga ogaoga o le tau. Na mafua ona o le tetele o mauga mu i Siberia i aso nei. O le iʻuga o le faʻaumatiaga sili ona tele i tala faʻanatura e oʻo mai i le taimi nei. E faaluaina le tele o meaola na mou atu nai lo le taimi na mou atu ai tainasoa i le 65 miliona tausaga talu ai.

Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *