in

Mai Ticks i Maile: Babesiosis ma Hepatozoonosis

Tiki e feaveaia faama'i pipisi eseese. Matou te tuʻuina atu faʻamatalaga e lua oi latou iinei ina ia mafai ai ona e aʻoaʻoina tagata e ona taifau i le auala sili.

O le Babesiosis ma le hepatozoonosis o fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i, ae e le fa'ama'i e namu ae e ala i siaki. O nei mea uma e mafua mai i le protozoa (sela tasi meaola) ma, pei o leishmaniasis ma filariasis, e aofia i le mea e taʻua o "maʻi femalagaaʻi poʻo le Mediterranean". Ae ui i lea, o le babesiosis ma atonu foi o le hepatozoonosis ua leva ona afaina i Siamani (e tupu i nisi vaega). O isi fa'ama'i fa'ama'i e fa'ama'i o le Ehrlichiosis, Anaplasmosis, Rickettsiosis, ma le fa'ama'i Lyme.

pepesiosis

Canine babesiosis ose fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i e eseese fo'i ituaiga ma e ono afaina ai. O isi igoa o le piroplasmosis ma le "malaria canine". E le o se tasi o zoonoses.

Patogen ma Fa'asalalau

O le Babesiosis e mafua mai i parasite unicellular (protozoa) o le ituaiga Babesia. E feavea'i e ituaiga eseese o utu (i luga a'e o siaki uma o le vaomatua ma le maile enaena) ma na o le osofa'ia o erythrocytes (sela toto mumu) o le manu mama, o le mea lea ua ta'ua ai. hemoprotozoa. E matua'i fa'ato'a fa'ato'a fa'apitoa i latou fa'ama'i fa'amame. I Europa, Babesia canis (Sui Hanikeri ma Farani) ma Babesia vogeli faia le matafaioi sili ona taua, ma Babesia canis e masani ona oʻo atu i faʻamaʻi tuga (aemaise lava le Hungarian strain), aʻo Babesia vogeli fa'ama'i e masani ona vaivai.

maʻi

O ta'i tama'ita'i e nafa ma le tu'uina atu o Babesia, e le'i fa'amalamalamaina le sao o tama'i i le fa'ama'i. O siaki e fai ma vete ma o se faatanoa. O le Babesia e 'aina e le tiki i le taimi e susu ai. Latou te ulu i totonu o le epithelium o le intestinal ma feʻaveaʻi i totoga eseese e pei o ovaries ma salivary glands o le siaki, lea e faʻateleina ai. Ona o le felauaiga fa'asolosolo i le fanau, e mafai fo'i ona a'afia i le fa'ama'i fa'ama'i.

E tatau ona susu faga fafine i luga o le tagata talimalo mo le itiiti ifo ma le 24 itula aʻo leʻi oʻo i tulaga faʻamaʻi o le pathogen (lea e taʻua sporozoites ) i le faua o le tiki e avanoa mo le tu'uina atu i le ta'ifau. O fe'avea'i pepese e masani lava ona tupu ile 48 i le 72 itula pe a uma le utia o le tiki. Latou te osofaʻia naʻo le erythrocytes, lea latou te vaʻavaʻai ma vaeluaina i le mea e taʻua merozoites. E mafua ai le oti o sela. Ole taimi ole fa'atosina e lima aso ile fa vaiaso, ole fa'amuamua ile vaiaso. Afai e sao se manu i le faamaʻi e aunoa ma se togafitiga, na te atiina ae le puipuiga i le olaga atoa ae mafai ona faamatuu atu le pathogen mo le olaga.

O lo'o mafai lava ona tu'uina atu o se vaega o fa'alavelave fa'afuase'i ma tu'i toto. Ua fa'aalia fo'i le fa'aliliuga tu'usa'o mai u'a i a latou maile mo se ituaiga o Babesia.

faailoga

Babesiosis e mafai ona faia ni ituaiga eseese.

Mata'utia po'o fa'ama'i (sili ona taatele ma Babesia canis fa'ama'i ): O lo'o tu'uina atu le manu o se fa'alavelave fa'afuase'i ma fa'aalia:

  • fiva maualuga (e oo i le 42°C)
  • Tulaga fa'aletonu tele (leai se fia'ai, vaivai, le fiafia)
  • Fa'aleagaga e tafe toto le pa'u ma mucous membranes ma le anemia, reticulocytosis, ma le alu ese o le bilirubin ma le hemoglobin i le urine (lanu enaena!)
  • Samasama o le mucous membranes ma sclera (icterus)
  • O le thrombocytopenia e faʻasalalauina le faʻamaʻi toto
  • shortness o le manava
  • Fua o le mucous membranes (su'u nasal, stomatitis, gastritis, hemorrhagic enteritis)
  • Pula musele (myositis) fa'atasi ai ma le fa'aletonu o gaioiga
  • Faʻateleina o le toto ma le ate ma le manava o le manava (ascites) ma le edema
  • faoa epileptiform
  • faaletonu fatuga'o ogaoga

Afai e le togafitia, e toetoe lava o taimi uma e oʻo atu ai i le oti i totonu o ni nai aso.

Taimi :

  • suiga o le maualuga o le vevela o le tino
  • anaemia
  • pae'e
  • le le fiafia
  • vaivaiga

Subclinical :

  • fiva mama
  • anaemia
  • fa'atumau le le fiafia

faʻautaga maʻi

O le ituaiga suʻesuʻega e faʻalagolago i le faagasologa o le faʻamaʻi.

Ma'i tu'i po'o fa'ama'i i lalo ifo o le lua vaiaso talu ai: su'esu'e sa'o o le fa'ama'i e ala i:

  • Su'ega toto fa'ata'oto mo erythrocytes e a'afia i Babesia: O su'ega toto manifinifi (Giemsa stain po'o le Diff-Quick) mai le toto pito pito i luga ole toto (auricle po'o le pito o le si'usi'u) e sili ona fetaui, aua e masani lava ona i ai le numera maualuga atu o sela e a'afia i pathogen.
  • I le isi itu (aemaise lava pe afai o le taunuuga o le suʻeina o le toto e le faʻamaonia) mai le lima o aso talu ona faʻamaʻi, PCR mai le toto EDTA ma le avanoa e vaʻaia ai le pathogen, lea e mafai ona taua mo togafitiga ma faʻasologa.

O gasegase tumau po'o fa'ama'i ua silia ma le lua vaiaso talu ai :

Su'ega serological mo antibodies e fa'asaga ia Babesia (IFAT, ELISA), se'i vagana ai se manu ua tuiina.

  • Babesia canis (Farani fa'alavelave): e masani ona maualalo le gaosiga o le antibody
  • Babesia canis (Hungary strain): e masani ona maualuga le fausiaina o antibodies
  • Babesia vogeli: masani ona maualalo le gaosiga o le antibody

O faʻamaʻi nei aemaise lava e tatau ona mafaufauina i le fa'ailoga eseese:

  • Immunohemolytic anemia (o'ona, fa'atatau i fualaau fa'asaina, po'o le autoimmune)
  • suauu lupus erythematosus
  • anaplasmosis
  • ehrlichiosis
  • mycoplasmosis

faʻamālōlō

O le togafitiga e faʻamoemoe e faʻaumatia le pathogen, e tusa lava pe faʻaitiitia le umi o le puipuiga ile tasi ile lua tausaga. Afai o se ma'i tu'i e si'i atu i se vaega tumau e aunoa ma ni fa'ailoga fa'ama'i, o lo'o i ai le puipuiga i le olaga atoa ma e masani lava ona le toe ma'i le manu ae galue o se ave fe'avea'i. O lenei mea e tatau ona vaʻaia lelei, aemaise lava e uiga i le Hungarian strain o Babesia canis, talu ai o le vao vaovial tick e tuʻu ai le 3,000 i le 5,000 fuamoa pe a maeʻa se taumafataga o le toto, lea e tusa ma le 10% o loʻo aʻafia i Babesia e ala i le transovarial transmission, ma i le taimi lava e tasi o le oti i le tasi Faʻamaʻi fou ma lenei siama Babesia e oʻo atu i le 80%.

Hepatozoonosis

O le Hepatozoonosis ose fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i i ta'ifau. O le igoa e faʻaseseina ona o le faʻamaʻi e le o se zoonosis ma o lea e le o se lamatiaga i tagata.

Patogen ma Fa'asalalau

O le mea e mafua ai le hepatozoonosis Hepatozoon canis, o se parasite unicellular mai le vaega coccidia. O lea e a'afia ai fo'i i le protozoa. Hepatozoon canis na sau muamua mai Aferika ma na faʻafeiloaʻi i Europa i saute mai iina. I le itulagi Metitirani, e oo atu i le 50% o maile uma e ola saoloto e manatu ua aafia. Ae e le gata o le taifau o se faʻamamega talimalo mo le pathogen, ae o alope ma pusi o loʻo feaveaʻi foi. I le taimi nei, o le hepatozoonosis ua faitauina i totonu o faʻamaʻi masani femalagaaʻi. I le 2008, e ui i lea, na maua i ni taifau se lua i le Taunus e leʻi tuua Siamani. E le gata i lea, o se vaega o se suʻesuʻega i alope i Thuringia, o se pasene maualuga o le faitau aofaʻi o fox na avea ma seropositive mo Na finau le Hepatozoon. O le ta'i maile lanu enaena o le ave tele lea. O lo'o tu'uina atu fo'i le fa'ailoga o le hedgehog i le felauaiga (aemaise lava i alope), ae o le auala tonu e fa'asalalau ai e le o iloa lava iinei.

maʻi

I le avea ai ma se ave o Hepatozoon canis, e mafai ona ola le siaki maile enaena i le tausaga atoa i totonu o fale mautotogi, fale vevela, ma isi. E gaoioi malosi agai i lona talimalo ma alu i le taamilosaga atoa o le atinaʻe o fuamoa-larva-nymph-matutua siaki i le na o le tolu masina.

Siama ma Hepatozoon canis e le tupu i le u ae ala i le taumafaina o le gutu ( foloina pe utia) o se tiki. O fa'ama'i fa'ama'i e feoa'i i totonu o le puipui o le intestinal o le maile ma fa'ama'i muamua le monocytes, neutrophilic granulocytes, ma lymphocytes, ona sosoo ai lea ma le ate, spleen, mama, maso, ma ponaivi. O le atinaʻe, lea e tusa ma le 80 aso, e aofia ai le tele o laʻasaga i le siaki ma le maile ma faʻaiʻu i le faʻavaeina o le mea ua taʻua. gamonts intraleucocytic. O mea ia e fa'afo'iina e le tiki i le taimi o le susu. O le toe gaosia ma le atina'e e fa'atatau i fesuiaiga o vaitau. E ese mai i le babesiosis, o le transovarial transmission o le pathogen i le siaki e le mafai ona faʻaalia. E le o iloa le umi o le taimi fa'atupu.

faailoga

I le tele o tulaga, o le faʻamaʻi e faʻapitoa pe leai ni faʻamaoniga, ae i tulaga taʻitasi, e mafai foi ona faʻatasi ma faʻamaʻi ogaoga, aemaise lava i faʻamaʻi fefiloi, eg B. ma Leishmania, Babesia, poʻo Ehrlichia.

Aute :

  • fiva
  • Tulaga lautele fa'alavelave (leai se fia'ai, vaivai, le fiafia)
  • fulafula o pona o le lymph
  • mamafa leiloa
  • mata ma le isu
  • Tatala
  • anaemia

Taimi :

  • anaemia
  • thrombocytopenia
  • pae'e
  • Pula musele ma fa'aletonu le gaioi (gait malo)
  • Fa'alavelave fa'alavelave fa'alotoifale fa'atasi ma faoa epilepsy-pei

Le fa'avae tele o γ -globulins ma lavelave puipuia tele e mafai ona taʻitaʻia ai le ate ma fatugaʻo.

faʻautaga maʻi

O le mauaina o le vairusi e tupu tuusao pe le tuusao i tulaga ogaoga ma le tumau o gasegase.

Su'esu'e tuusa'o ole pathogen :

Fa'ailoga toto (Pisua Giemsa, fa'afuifu peleue smear): Su'esu'eina o gamont e pei o ni tino e pei o le capsule i sela pa'epa'e.

PCR mai le toto EDTA

Su'esu'eina ole pathogen: su'esu'eina ole titer ole antibody (IFAT)

I le eseesega o suʻesuʻega, anaplasmosis, Ehrlichiosis, ma le immunopathy aemaise lava e tatau ona amanaia.

faʻamālōlō

E leai se togafitiga saogalemu i le taimi nei e aveese ai le pathogen. Togafitiga fa'amuamua e fa'amama le ala o le fa'ama'i.

tala faʻasolopito

I le taimi nei e leai se fa'atuatuaina o kemo po'o tui puipui. E tatau ona tu'uina atu i tagata e ana ta'ifau ni fa'amatalaga e uiga i vaila'au fa'ama'i. Ae ui i lea, e faigata le puipuia lelei ona o le taumafaina o le pathogen e ala i le foloina poʻo le utia o le siaki. O ta'ifau e fa'afeso'ota'i sa'o ma le ta'aloga a'o tuli manu po'o le pikiina o manu mate (fe'ai) o lo'o i ai utu e tatau ona fa'atatau i se tulaga lamatia.

Puipuia e ala i le puipuiga mai siaki

E lua auala e faʻaaogaina e puipuia ai faʻamaʻi:

  • Puipuiga mai siaki (aafiaga faʻafefe) ina ia latou le pipii atu i le tagata talimalo
  • Fa'ato'a fa'agata (acaricidal effect) a'o le'i pipi'i pe a mae'a fo'i i le tagata talimalo

E mafai ona faia lenei mea i auala eseese:

  • sauniuniga fa'apitoa
  • pipisi
  • kola
  • papa maamaʻai
  • sauniuniga fa'apitoa

O nei mea e faʻaoga saʻo i le paʻu i luga o le ua o le taifau pe a vaeluaina le peleue, faʻapea foʻi i le pito i tua o le tua i taifau lapopoa. E le tatau ona mafai e le manu ona etoe ese le mea o loʻo galue. O lenei mea e salalau atu mai vaega o loʻo taʻua i luga o le tino atoa. E le tatau ona fafaga le taifau i nei vaega mo le valu itula muamua (o lea e fautuaina ai le faʻaoga i le afiafi aʻo leʻi alu e moe) ma afai e mafai aua le susu i aso muamua e lua (taʻele, aau, timu). Ole umi ole gaioiga ole i. dR tolu i le fa vaiaso.

O le vaila'au malosi o lo'o i ai o le permethrin, o le permethrin derivative, po'o le fipronil. O le Permethrin ma ona mea e maua ai e iai se acaricidal ma le faʻafefeteina, fipronil naʻo le acaricidal. Taua: Permethrin ma pyrethroids e sili ona oona i pusi, o lea i lalo ole tulaga e tatau ona faʻaogaina nei sauniuniga i pusi. Afai e nonofo maile ma pusi i le fale e tasi, e tatau ona faʻaeteete ina ia mautinoa e leai se fesoʻotaʻiga a le pusi ma se taifau na togafitia i le permethrin/pyrethroid seʻia oʻo ina faʻaaogaina atoatoa le vailaʻau. O le Permethrin ma le fipronil e o'ona foi i manu vai ma invertebrates.

pipisi

E fa'afefeteina le tino i le tino atoa ma e tutusa lona a'afiaga i sauniuniga fa'apitoa, ae sili atu ona lavelave le fa'aoga. Mo aiga e iai tamaiti poʻo pusi ma faʻalagolago i mea aoga, e le talafeagai. O lea e le o amanaia i latou i le laulau o loʻo i lalo.

kola

O kola e tatau ona ofuina e le taifau i taimi uma. Latou te fa'amatu'u atu a latou mea aoga i le fulufulu o le taifau mo ni nai masina. O feso'ota'iga malosi a tagata ma le kola e tatau ona 'alofia. O se tulaga le lelei o le maile e iai le kola o le tiki e mafai ona maua i le vao. O le mea lea, e tatau ona sili atu le le ofuina o se kola e tuli manu. E tatau ona aveese le kola pe a taele ma aau, ma e le tatau ona faatagaina le taifau i totonu o le vai mo le itiiti ifo ma le lima aso talu ona faʻaofuina mo le taimi muamua.

papa maamaʻai

E mafai e papamaa ona fa'afeso'ota'i sa'o ma le manu, fa'apea fo'i le ta'ele ma aau i le taimi lava e uma ai ona fa'aoga. O le pulega e masani lava e le faʻalavelave. Ae ui i lea, e tatau ona pipii muamua le siaki i le tagata talimalo ma mitiia le mea aoga i le taimi o se taumafataga o le toto e mate pe a ma le sefululua itula. O lea e leai se a'afiaga fa'afefe.

O se fa'amatalaga lautele o sauniuniga fa'apitoa, papa'a lamu, ma kola i le taimi nei i luga o le maketi e mafai ona maua i lalo i se laulau e mafai ona la'u mai.

E tatau ona fa'aoga mea fa'afiti i le vaitau o siaki po'o le tausaga fo'i i nofoaga e fa'atupula'ia ai fa'ama'i pipisi. I le faʻavae, e tatau ona faʻaaogaina i manu ola maloloina. O nisi o sauniuniga e talafeagai foi mo le faʻaaogaina i le maʻitaga ma le lactating bitches ma puppies. Afai e iai ni fa'ama'i pa'u po'o ni manu'a o le pa'u, e tatau ona e 'alofia le fa'aogaina o se sauniuniga fa'apitoa.

E le gata i lea, pe a uma le savaliga uma, e taua tele le siakiina o peleue maeʻaeʻa ma le aveeseina atoa o siaki uma e maua. E mafai ona faia lenei mea i se tweezer siaki, kata, poʻo se meafaigaluega faʻapena.

I tulaga ta'itasi, e lipotia mai e tagata e ana ta'ifau ni aafiaga lelei i le fa'aogaina i fafo po'o totonu o le suau'u popo, suau'u kumina uliuli, cistus (Cistus incanus), fefete a le fai mea'ai, kaliki, po'o le fa'asusu i fa'afefiloi o suauu taua. Ae ui i lea, e le mafai ona faʻaalia se aafiaga faʻamaonia i nei faiga, e pei lava o asoa amber poʻo faʻamatalaga faʻamalosi kola tautau. E le gata i lea, o nisi o suauu taua e ita ma e ono afaina ai le kalaka.

Fa'asagaga fa'aamioga

E tatau ona 'alo'ese mai biotopes ta'uta'ua i le tele e mafai ai. E le tatau ona ave ni maile i ni malaga i nofoaga e lamatia ai i taimi e lamatia ai.

Fesili e masani ona fesiligia

E fia tausaga o maile e maua i le hepatozoonosis?

Ole faʻamoemoe ole olaga ile hepatozoonosis

E fa'alagolago lena i le malosi puipuia o le maile ua a'afia, le matua, o fa'ama'i, ma le vave ona amata togafitiga. Afai e vave iloa le faʻamaʻi ma amata loa togafitiga, e lelei le avanoa e toe faʻaleleia ai.

E fa'afefea ona feavea'i le babesiosis?

felauaiga o le babesiosis

O le Babesiosis e mafua mai i le protozoa e fa'aolaina e ala ile utia ole fua. E tatau ona susu le utu mo le itiiti ifo ma le sefululua itula ina ia manuia le siama.

Pe pepesi mai le maile i le maile?

E seasea lava, e mafai foi ona feaveai mai le maile i le maile e ala i se u po o totonu o le manava o le tamai maile. O le isi puna o faʻamaʻi pipisi o le tuiina o le toto ma le toto leaga. Manaia le iloa: Ole pathogens e mafua ai le babesiosis i taifau e le mafai ona tuʻuina atu i tagata.

E mafai ea ona feavea'i le babesiosis i tagata?

O le Babesiosis o se mea e taʻua o le zoonosis - o se faʻamaʻi manu e mafai ona feaveaʻi i tagata. O siaki e fai ma 'au fa'alatalata e mafai ona tu'uina atu le babesiosis i tagata. O le faʻamaʻi e seasea maua i Siamani.

E pipisi le hepatozonosis?

O uo e fa vae e le mafai ona aafia sa'o tagata po'o isi manu ile hepatozoonosis.

O le a le mea e tupu pe a 'ai e se taifau se tiki?

Pe a 'ai e taifau se siaki, e mafai, i ni mea e seasea ona tupu, ona faʻasalalauina le faʻamaʻi Lyme, hepatozoonosis, ma anaplasmosis. E mafai fo'i ona maua le fa'ama'i pepesiosis, Ehrlichiosis, ma fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i. Le tala lelei? O le 'aiina o se tiki e matua itiiti lava le mata'utia nai lo le utia o le tiki.

O le a le umi e mafai ai ona fa'ama'i fa'ama'i i ta'ifau?

Na'o siaki e mafai ona tu'uina atu Borrelia i le taifau, o se fa'ama'i ma se isi maile e toetoe a le mafai. I le vave lava pe a maeʻa le 16 itula, i le tele o tulaga naʻo le maeʻa o le 24 itula, o le Borrelia e pasi mai le siaki i le taifau.

E fa'afefea ona a'afia maile le fa'ama'i Lyme?

O se maile e maua i le ma'i Lyme e mafai ona fa'aalia auga nei: La'ititi fiva ma le lethargy. fulafula o pona o le lymph. Fula sooga ma pipili ona o le fula o sooga (arthropathies).

Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *