in

Fa'ama'i i I'a Vaituloto

O le fa'amaoniga sili o se vaituloto maloloina o i'a taua. O le mea e leaga ai, o le faʻafeagai e moni foi: o le taimi lava e tupu ai se mea i totonu o le vaituloto, o le lamatiaga o faʻamaʻi i le vaituloto e faʻateleina vave. I lenei pou, o le mea lea, matou te manaʻo e taulimaina mafuaʻaga ma faʻamaoniga o faʻamaʻi, faʻamatala nisi ma tuʻuina atu fautuaga ile puipuiga ma togafitiga.

Mafuaaga

Tatou amata i le amataga lava: Faatasi ai ma mafuaʻaga o faʻamaʻi i iʻa. O tulaga tau faatoaga e mafua ona aafia i le tele o faamai i le vaituloto. O fa'ata'ita'iga o nei mea o le le lelei o taumafa, le lelei o le vai, o le vaituloto e la'ititi tele, ma le totini e maualuga tele. O le fa'alavelave fa'afuase'i e o'o atu ai i le fa'avaivaia o le puipuiga o le i'a. O lenei mea e faʻateleina ai le faʻafefe i parasites, siama, ma isi faʻamaʻi. O le isi mafuaaga masani ona o faʻamaʻi e aumai e tagata fou. O lea e fautuaina ai le teu muamua o i'a faatoa maua i totonu o se tane karantina, mata'ituina pe o iai ni faaletonu ona faatoa tuu lea i le vaituloto pe a leai ni auga. E mafai ona vave iloa e tagata e ana vaituloto le tele o fa'ama'i pe a va'ava'ai so'o a latou i'a. O le a faigofie ona e iloa mea e le masani ai.

Faailoga

E masani lava e le faigata tele ona iloa vave faʻamaʻi - e tatau lava ona e iloa le mea e te suʻeina. Muamua lava, o loʻo i ai se suiga i le amio: mo se faʻataʻitaʻiga, le leai o se sola ese, leai se manaʻo, tu i luga mo se taimi umi i luga o le fogaeleele, poʻo le taoto i luga o le eleele. E faigofie fo'i ona iloa fa'aletonu o le aau e pei o le tautevateva ma le tu fa'asaga i lalo. O le olo i luga o le mea'ai po'o le pito o le vaituloto ma aau i luma e sili atu ona fa'ate'aina - ae o nei amioga e masani lava o fa'ailoga o ma'i. E faapena foi, o i'a ua afaina i le mageso e oso i fafo mai le vai. Suiga i le mānava e masani ona faigata ona iloilo: o le gaivi vave tele e faigata ona iloa i se vaituloto masani, ae faigofie le manava faʻafuaseʻi i luga o le vai. E le gata i lea, o faʻamaʻi e mafai ona oʻo atu ai i suiga faaletino, lea e mafai ona tupu i le tele o auala eseese. O nei mea e mafai ona suia i lanu, teuina i luga o le paʻu, paʻu, poʻo suiga i foliga o le tino. O la matou lisi iinei e le o fai mai e le atoatoa. Aua o le mea moni - faʻalagolago i le faʻamaʻi - o isi faʻaʻailoga e mafai foi ona iloa.

Taua: E tele fa'ama'i e mafai ona fa'ateleina ma sosolo vave ile vai. Afai la e te mātauina faailoga muamua o maʻi, ia vave ona gaoioi!

faiga

Fa'alagolago ile fa'ama'i, e mafai fo'i ona e togafitia na'o lau i'a. Mo se fa'ata'ita'iga ile ta'ele masima po'o vaifofo mai faleoloa fagafao. O se suiga tele o le vai e masani ona fesoasoani. O se su'esu'ega e sa'o lelei e taua tele pe a togafitia fa'ama'i! Aua e tusa lava pe iai ni vailaʻau e aoga e tetee atu ai i le tele o faʻamaʻi eseese: E leai se mea e taʻua o se tasi o vailaʻau lautele "faʻasaga i mea uma". Ma o togafitiga fa'asaina e le mana'omia e na'o le fa'aopoopoina o le fa'alavelave i le tino o lau i'a ma e ono o'o atu ai i ni fa'alavelave e le mana'omia. O le mea lea, matou te fautuaina oe e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi manu e faʻapitoa i iʻa pe a maʻi. E mafai ona ia fesoasoani i lau i'a i togafitiga fa'atatau ma avatu ia te oe fautuaga fa'apitoa.

Fa'ama'i masani i'a i le vaituloto

O nisi nei o fa'ata'ita'iga autu o fa'ama'i i'a ma a latou togafitiga. Afai e te masalomia se ma'i, matou te fautuaina oe e saili le fautuaga a se foma'i manu e fa'apitoa i i'a a'o le'i togafitia. I lenei auala, e mafai ona faia se suʻesuʻega saʻo ma amata togafitiga saʻo. O togafitiga le talafeagai ma le sa'o e tatau ona 'alofia i so'o se tau mo le manuia o lau i'a.

Parasite

Fa'ama'i papa'e (Ichthyophthirius multifiliis)
O lenei parasite unicellular e mafua ai lanu paʻepaʻe masani i luga o le mucous membrane o ana au. O nisi taimi e afaina ai foi mata o le i'a. Fa'aleagaina o le gill e mafua mai i fa'ama'i pa'epa'e e o'o atu ai i le le manava.

O le igoa Latina lavelave o le sela e tasi e masani ona faʻaaogaina i le faʻapuʻupuʻu ("Ichthyo"). Ichthyo o loʻo faʻateleina i se saoasaoa pa. E pa'u'u pa'epa'e pocky mai le i'a mai lea taimi i lea taimi ma le pito i lalo. Pe a ma le 24 itula (fa'alagolago i le vevela o le vai), e o'o atu i le 1000 fa'a'au'au fa'a'au'au fua e alia'e mai ai, ma toe fa'aola ai le i'a. O mea nei e fa'atatau ile togafitiga: ole vave, ole lelei. Togafitiga ma malachite lanumeamata, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ae tatau ona faia mo le itiiti ifo (!) 5 aso. O nisi taimi e mana'omia ai se vaitaimi umi o togafitiga.

Costia (Ichthyobodo necator)

O nei pa'u puaoa o ni parasite masani o vaivaiga. I i'a matutua ma le soifua maloloina ma le fa'aogaina o le puipuiga, o meaola e tasi e itiiti le avanoa e fa'aleagaina ai. Ae peita'i, afai e laiti tele tagata o lo'o nonofo i le vaituloto pe ua fa'avaivaia i isi fa'ama'i, o nei fu'a e faigofie lava ona maua. O le pa'ū o le vevela o le vai i lalo ifo o le 15 ° C e faʻateleina ai foʻi faʻamaʻi. Ona fa'a'ono'ono ai lea o le mucous membrane. O le mea lea, o pa'epa'e fe'ilafi pa'epa'e-lanumu e fai. E ala i le faʻaleagaina o le mucous membrane, latou te saunia le ala mo faʻamaʻi pipisi, mo se faʻataʻitaʻiga i sigi. O le mea lea, o faʻamaʻi tele e masani ona oʻo atu ai i le oti. O nisi taimi e lava le taele masima mo togafitiga. Latou te lagolagoina le metabolism o iʻa ma faʻapea foʻi ona faʻamautu le puipuiga. I soo se tulaga, suʻesuʻega i mafuaʻaga e tatau ona faia aʻo leʻi togafitia fualaau. Aua a oʻo mai i Costa Rica e le gata ina taua le togafitia, ae ia maua foi ma faʻaumatia le mafuaʻaga o le le atoatoa. A leai, o le a le mafai lava ona e faʻamaeʻaina le parasite ma naʻo le faʻaosoosoina o le tetee. Afai e iai se mea e le o manino, e sili ona fa'afeso'ota'i lau foma'i manu fa'atuatuaina.

Flukes (Gyrodactylus spp., Dactylogyrus spp.)

O nai anufe laiti nei e mafai ona matua ita tele i tagata o lo'o nonofo i vaituloto. I le avea ai o se tulafono, e le mafai ona vaʻaia i latou i mata le lava. E na'o se microscope e mafai ona fa'alagolago iai.
E iai le eseesega o anufe mata pa'u (Gyrodactylus spp.) ma anufe mata gill (Dactylogyrus spp.).

Ole anufe fa'afefete pa'u e tele lava ina maua ile pa'u fafo. E fa'aleagaina ai le mucous membrane ma o se paionia mo isi fa'afitauli: O le fulafula o taga scaly, algae, ma fa'ama'i fa'ama'i e ono a'afia ai. O manu e a'afia i nisi taimi e fufulu pe feosofi, ma e ono foliga puaoa o latou pa'u. Gyrodactylus e fanauina ni manu laiti ola ma, e le pei o Dactylogyrus, e le tuʻuina fua.
Ole anufe laugutu fa'ata'atia fuamoa e masani lava - ae le na'o - e maua i luga ole fuga. O i'a ua a'afia e iai fa'afitauli o le mānava ona o le fulafula o le fulafula ona o le fa'ama'i.
O loʻo i ai sauniuniga lelei e faʻasaga i flukes. Afai e maualalo le afaina, o le taele masima faigofie e masani ona fesoasoani. O le taimi lava e faia ai le suʻesuʻega ma le mautinoa, e mafai ona e faʻaogaina oloa mai faleoloa fagafao faʻapitoa (ia mautinoa e faitau le afifi faʻapipiʻi!) Poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻatonuina e le fomaʻi manu. O togafitiga le talafeagai ma vailaʻau faʻamaʻi e tatau ona aloese mai soʻo se tau. A leai, o le a siitia le tetee!

Kusi kapo (Argulus sp.)

E ese mai le mea o loʻo taʻu mai e le igoa, o utu kapo o crustaceans. O nei parasite, e oʻo atu i le 13 mm le lapopoa, e mafai foi ona faigofie ona iloa i mata le lava. E masani ona faʻafeiloaʻi e manulele vai. Latou te nonofo mau i luga o le paʻu ma luga o taga pelvic. O a'afiaga e ono tutupu o se fa'ama'i o le mumu o le pa'u, e mafua mai i le tafetoto po'o le fula. E masani ona mageso tele. O i'a ua a'afia, e fufulu i latou lava, mo se fa'ata'ita'iga, pe fana fa'afuase'i i le vaituloto. E mafai ona aoina utu ta'itasi ta'ito'atasi. Afai e ogaoga le afaina, e tatau ona togafitia i fualaau. E iai fo'i vaifofo e maua i faleoloa po'o vaila'au mai lau foma'i manu poto i'a.

pulou aitu

I'a limu (Saprolegnia parasitica)

O lenei pathogen e toetoe lava i soo se mea. I le avea ai ma tulafono, e le mafai ona afaina ai iʻa maloloina ma le faʻaogaina o le tino puipuia. E leaga mea pe a faʻavaivaia le tino puipuia, mo se faʻataʻitaʻiga, ona o le maualalo o le vevela i le taumalulu. O manu'a i le mucous membrane o le i'a (fa'ata'ita'iga ona o le mageso ma le i'uga o le i'a) e mafai ai fo'i ona maua se fa'ama'i Saprolegnia. Aemaise lava o manu'a ua leva ma ua uma ona a'afia e masani ona tupu tele i lenei ga'o. E masani lava ona fa'aalia i totonu o ie ufiufi e pei o le cotton. E pa'epa'e muamua, ae e mafai fo'i ona maua se lanu lanumeamata-efuefu. E le gata i lea, o le pipii o i'a e matua lamatia lava. I'inei, o le limu i'a e masani ona o'o atu i le tele o gau.
E mafai ona e fofoina le afaina o le i'a i vaifofo o lo'o maua faapisinisi o lo'o iai le malachite green. O ta'ele masima mo taimi pupuu e tele ina maua ai le mapusaga.

Faamaʻi siama

O foliga vaaia ma le faagasologa o faʻamaʻi siama i totonu o le vaituloto e matua eseese lava. Toeitiiti lava leai ni siama, o le i ai e mautinoa lava e oʻo atu ai i faʻamaʻi i le iʻa. Ole tele o fa'ama'i fa'ama'i e mafua mai i siama o lo'o maua ile vaituloto ma e masani lava e le fa'aleagaina. Afai o le faiga mautu e "ta'avale", o nei siama e oʻo atu i faʻamaʻi pe a faʻateleina i luga o se fua tele. O fa'ama'i e mafua mai i lenei mea e masani ona fa'aigoaina e tusa ai ma o latou fa'ailoga.

“Mai pu”

Ole fa'ama'i o le "pu-i-le-pu", lea e ta'ua o le erythrodermatitis, e masani lava ona mafua mai i siama. Ae o isi faʻamaʻi ma - e pei o le tele o taimi - tulaga le talafeagai o le siosiomaga o loʻo i ai foi se sao. O manu ua a'afia e fa'aalia ni pu tetele e pei o le papala i le pa'u. O nei mea e masani ona nofo i luga o le ogalaau poʻo se laʻititi i tua agai i le apa. O nisi taimi e mafai ona e tilotilo ifo i maso o i'a mama'i. Faʻalagolago i le faʻaosoina ma tulaga o le siosiomaga, o le faʻamaʻi e alualu i luma i le saoasaoa vave. O maliu faʻafuaseʻi ma le tele o gau e mafai. E fautuaina le fa'afeso'ota'i se foma'i manu fa'apitoa i i'a i se taimi vave. Faatasi ai ma le fesoasoani a se smear, e mafai ona ia fuafuaina le pathogen, faia se suega tetee ma amata togafitiga talafeagai.

“E pala apa”

Apa'apa'u ua masaesae, faanene-susu po'o le lanu mumu i pito apaapa: E fa'apea le uiga o le "pala apa'u". O le fa'atuputeleina o lenei fa'ama'i e ta'u mai ai tulaga le lelei o fale. O nisi taimi, o i'a ta'itasi e na'o le nu'u lava e afaina; o se manu'a e masani ona mafua ai. O su'esu'ega ma togafitiga a manu e matua'i fautuaina fo'i mo lenei fa'ama'i. Ona o isi pathogens e mafai foi ona faia se sao. O le mea lea, aʻo leʻi filifili i se metotia faʻapitoa togafitiga, e tatau ona faia se suʻesuʻega auiliili. Aua a aunoa ma le faʻaumatiaina o le mafuaʻaga moni ma aunoa ma le faʻaleleia o tulaga o fale, e le mafai ona tau le faʻamaʻi.

Faamaʻi viral

Koi herpes virus (KHV)

O lenei faʻamaʻi ua faʻamatalaina mo le tusa ma le 20 tausaga: o le faʻamaʻi o le Koi herpes virus. Ole fa'ama'i manu lea e logoina. O le fa'ailoga sili ona iloga o lenei fa'ama'i o le tele o le fa'aleagaina o le gills. Ae ui i lea, o le siama e aʻafia ai foi isi totoga, e pei o le paʻu, inumaga ma fatugaʻo. E mafai ona a'afia le i'a e aunoa ma se iloa. I le avea ai o se tulafono, naʻo le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le vevela i le va o le 16-28 ° C e mafua ai le faʻamaʻi. E i ai le le ano ma le leai o se fiaai. E mafai ona fa'aleagaina le pa'u. O manu e masani ona sili atu ona aʻafia i isi faʻamaʻi. O le mea e sili ona maitauina o nisi taimi o le manava tele e mafua mai i le faaleagaina o le gill. O le i'a e tu i luga o le vai po'o le fa'amama fa'amalo ma manava moni lava mo le ea. E mafai ona tupu le oti tele. E le mafai ona faia se togafitiga fa'atupu. Pau lava le mea e totoe mo i'a mama'i o le fa'asilisili lea o tulaga o le tausiga ma tu'ufua. Mo le su'esu'eina o le siama o le Koi herpes e fa'atatau i le PCR, e ave e le foma'i manu se fa'ata'ita'iga la'ititi o a'a mai le gills.
E le mama'i isi i'a (se'i vagana ai kapo fa'ato'aga) i totonu o le vaituloto ae mafai ona fa'ama'i le virusi.

Kapoka (CHV-1)

Afai e pa'ū le vevela i totonu o le vaituloto, e mafai ona e vaʻaia i latou i nisi taimi: carp pox poʻo koi pox. E foliga mai e pa'epa'e, fe'avea'i, fa'ama'i i luga o le pa'u po'o apa'apa. O le tuputupu aʻe laiti o manu faʻamaʻi e tupu pea pe a faʻavaivaia le puipuiga o le tino, aemaise lava pe a leaga le siosiomaga ma malulu tele le vai (<12 ° C). O se "togafitiga" i le uiga saʻo o le upu e le mafai, ona o le iʻa o loʻo aʻafia e ave pea le siama. Ae e mafai lava ona alu ese le ma'i. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le faʻamalieina o tulaga fale.
I le avea ai o se tulafono, koi pox e le o se mea e popole ai, ua na o ni ila. E na'o tulaga ogaoga ma seasea fa'apitoa e fa'atupu ai ni fa'alavelave matuia.

Isi faʻamaʻi

Fa'ama'i fa'a'au'au

O le fula o le ta'ele'ele o le aau e tele lava ina fa'aalia e le i'a ua a'afia e le mafai ona toe fa'aleleia i se faiga fa'atonutonu. I le tulaga sili ona leaga, o le manu o loʻo taoto pea i le pito i lalo o le vaituloto. E na'o le fa'aoso i luga ma lalo e faigata i le malosi o le i'u. O lenei fa'aaluina o le malosi e fa'aumatia ai ma e le pine ae fa'atupuina fo'i ma'i ma'i. E masani lava, na'o manu ta'itasi e a'afia.
E masani ona a'afia ai fa'ama'i, siama, po'o fa'ama'i pipisi. Ole auala talafeagai ole togafitiga e mafua mai ile mafuaʻaga ma e tatau ona faʻamaonia e se fomai manu agavaa. Po o le a lava le mafuaʻaga o le faʻamaʻi o le aau, faʻateleina le vevela o le vai i le 25-27 ° C ma faʻaopopo le masima laulau e leai ni iodine e lagolago ai galuega fatugaʻo e masani lava ona fesoasoani. O le mea e leaga ai, o manu mama'i e toe maua lava ni fa'afitauli o le ta'ele'ele.

Ma'i Fa'aletonu ole Malosi (EMS)

Ole ma'i ole malosi ole ma'i masani ole tautotogo. E tupu pe a iai se faaletonu i le va o le malosi e manaʻomia ma le malosi o loʻo maua. O mafuaʻaga e ono mafua ai lenei le lava o le malosi e mafai ona avea ma meaʻai le lava i masina o le taumafanafana poʻo le vave fafagaina i le taumalulu. Ole maualalo ole okesene ile vai e fiafia foi ile atinaʻeina ole EMS. O manu pae'e ma pae'e e matua'i lamatia lava. O le mea fa'afeagai, o le ma'i o le le lava o le malosi e tupu fa'atusa i manu lapopoa - aua e le mafai ona latou fa'aogaina a latou ga'o fa'aagaga mo i latou i le maualalo o le vevela.
O i'a ua a'afia i le EMS o lo'o fa'aalia ai le le fa'amaopoopoina o le 'au'au e fa'agesegese le tali atu ma le manava papa'u. O lou fatuga'o ua matua fa'atapula'aina, ma mafua ai ona fa'aputu le vai i totonu o le tino. O manu ua a'afia i nisi taimi e foliga mafiafia ma fulafula. O una e mafai ona faʻaoso e pei o se pine pine, o mata e faʻafefe. O manu e afaina i le EMS e mafai ona fesoasoani e ala i le faʻamafanafanaina lemu o le vai e le sili atu i le 2 ° C i le aso ma faʻaopopo le masima masima i le vai. E mafai ona amata le fafaga e sili ona lelei pe a toe fa'aalia e le i'a le amio masani. EMS o se faʻalavelave faʻafuaseʻi! O maliu e le masani ai.

Puipuia fa'ama'i i'a

E sili le puipuia nai lo le togafitia! Aua, e pei ona taʻua muamua, e mafai ona vave sosolo le faʻamaʻi i le vaituloto ma o nisi taimi e oʻo lava i le oti. Tuuina atu i lau i'a tulaga sili ona lelei fale e puipuia ai lenei mea. Ia mautinoa o lo'o lelei le vai ma fa'amama lelei. O le tele o le vaituloto e tatau ona fetaui ma le numera o i'a o lo'o teuina ma mana'oga o ituaiga e te tausia. Taumamafa i taumafa paleni. Teu mea'ai i se nofoaga malulu, mago, ma puipuia le ea. O lea e puipuia mai le faaleagaina vave. Afai e manaʻomia, e mafai ona talafeagai le faʻaopoopoina o le ration ma vitamini.
E le gata i lea, ia mautinoa e suʻe se fomaʻi poto iʻa. Afai e sili ona leaga e oʻo mai i le sili ona leaga, e tatau ona i ai ana faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi ma e le tatau ona suʻe muamua se fomaʻi talafeagai.
Matou te fautua atu e faasaga i le puipuia o lau iʻa i vailaʻau. O togafitiga e le mana'omia e fa'alavelave ai le tino ma'ale'ale o i'a ma e ono o'o atu ai fo'i i le tete'e i le fa'ama'i. E taua le aloese mai lenei mea!
O suʻega puipuia, i le isi itu, e matua aoga lava. O le tele o foma'i manu i'a e ofoina atu siaki o le tautotogo ma le tautoulu. I vaega taua o suiga, e sili atu lau vaaiga lautele o le tulaga o le soifua maloloina ma o lea e maualuga atu ai le saogalemu.
I le isi itu, e mafai ma e tatau ona e siakiina e le aunoa le tau o le vai. Afai ei ai ni suiga i le le lelei, e mafai ona e faia ni faʻasagaga i se taimi vave. O le fa'alelei malosi o le vaituloto e fa'aaoga ai pamu ea po'o le savili faamama e aumai ai le okesene i totonu o le vai. E fesoasoani lea i le i'a e ola fa'afuase'i i tulaga fa'alavelave sili atu.
Aloese mai suiga tetele i le maualalo pe maualalo le vevela - i le umi e le matua mana'omia. O lona uiga foi e le tatau ona faaaogaina ni tagata fou.

Va'ai i taimi uma lau i'a. I lenei auala, e tele mea e te aʻoaʻoina e uiga ia latou amio masani ma iloa faʻamaoniga o maʻi sili atu ona faigofie.

Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *