Na fafaga Kelpies i Ausetalia talu mai le 1870s – o le fa'aigoa na fa'aigoaina i se ta'ifau fa'amanumanu manuia lea e tupuga mai ai Kelpies uma i aso nei. Mo se taimi umi, sa talitonuina o leoleo mamoe tutoatasi na sopoia foi ma dingo. O lenei suʻesuʻega na faʻamaonia i le 2019. Ae ui i lea, o le Kelpie o se taifau faʻapitoa - matou te faʻaalia pe aisea.
Barb ma Kelpie – Uiga i fafo o Maile Fagogo pogisa
O le mea moni, o le "Barb" e tupuga mai i le 19th-century breeding dog o le igoa lava e tasi - ae i le faʻaaogaina masani, o Kelpies lanu uliuli uma e taʻua o Barbs. O ta'ifau leoleo e foliga alope e feololo le lapopo'a ma e matua fau fa'a afeleti. Fua i le mago, tane e oʻo i le maualuga o le 46 i le 51 cm, fafine 43 i le 48 cm. I totonu o lo latou atunuu ma i laina faigaluega, o faʻataʻitaʻiga laiti e oʻo atu i le 39 cm i le mago e faʻatagaina foi. E le o fa'amaoti mai se mamafa fa'apitoa i le fa'asologa o ituaiga. I le averesi, latou mamafa 13 i le 18 kilokalama.
Vitivale, tumau, ma maufetu - o se taifau galue atoatoa
- O le ulu e faamanatu mai ai le ulu o le alope. E lautele le ulupoo i le va o taliga. E tatau ona umi teisi nai lo le gutu e pei o le tina.
- E tusa ai ma le FCI, o mata e pei o le almond e "tumu i le maelega", faʻatasi ai ma tulimanu manino ma lanu uliuli. O lanu o mata e fetaui ma peleue: O lanu lanu moana ma le lanu mumu e masani ona i ai ni iris mama.
- O taliga e faʻamausali i le faʻavae, faʻasolosolo agai i le pito. E matua mata'utia ma fa'asino i fafo le atigi. I totonu e lelei o latou lauulu.
- O le ua e feololo le umi, ma le kola faʻaalia ma leai se sau. E suia i totonu o le tino, musele e le tatau ona foliga mai e pei o se paelo.
- O vae i tua e lautele ma musele, ma vae lapotopoto. Ua fa'aauupegaina i pad mafiafia ma tu'uina atu i le taifau le tele o le fa'aogaina. O vae i luma e fa'ama'i maso ma tau'au fa'ase'e.
- Ona o le pulumu malosi i le pito i lalo o le tootoo, e foliga mai e pei o le pelu. E oo atu i le tapuvae ma e le taitai maualuga.
Laei ma Valivali – Laei e puipuia le tau mo soo se vevela vevela
O le lauulu la'au e aofia ai se pito i lalo mafiafia ma se pupuu, 2 i le 3 cm le umi pito i luga. E ta'oto sa'o ma mafolafola ma fai ai se vaega e fa'afefe vai. E i ai se kola manino i luga o le ua. O le manava ma tua o vae e fai sina uumi lauulu.
Fa'atagaina lanu e tusa ai ma FCI
- Uuliuli (Barb), e iai fo'i fa'ailoga enaena po'o pa'epa'e i luga o le fatafata po'o le tolu lanu
- Mumu (fa'apea fo'i mūmū ma enaena)
- Fawn ma paolo pogisa pe malamalama
- Sukalati (fa'atasi ai ma le lanu enaena)
- Lanu moaga
Fa'aopoopo lanu
- enaena lanumoana
- kulimi
O se Leoleo Mamoe Atoatoa o le Le Malamalamaina Origin - le Tala o le Kelpie Ausetalia
Talu mai le ulua'i Kelpie, ose pu'upu'u pu'upu'u koli o le igoa lava e tasi na manumalo i le ulua'i tauvaga lafu manu i Ausetalia. Sa faaigoa i se solofanua lauiloa i lena taimi. I tala fa'asolopito a Celtic, o kelpies o agaga vai e mafai ona avea ma foliga o se solofanua. O le u'amea o lo'o fa'atasi ma Barb, o se koli uliuli ma le lanumoana na fafagaina i lana fanau, e fai ma fa'asoa o le fa'ato'aga. O laina fa'ato'aga e masani lava ona fa'amaumauina lelei ma e tele lava ina mafai ona toe su'esu'e i tua i le amataga o le fa'atupu e Kelpie ma isi Leoleo Mamoe iloga a Ausetalia.
Tala e uiga i le amataga o le ituaiga
- O Early Kelpies na fafaga i taifau faigaluega sili ona malosi e faʻateleina ai le gene pool. Talu ai o le filifiliga na faʻavae i luga o le malosi mo le galuega ae le o foliga vaaia, o loʻo i ai faʻamatalaga eseese ma tala faʻasolopito e uiga i faʻaputuga felauaiga.
- O se mafutaga ma le Tasmanian dingo na masalomia mo se taimi umi ona o uiga tutusa i fafo, ae o le masalosaloga e mafai ona faʻamaonia e suʻega faʻatagata.
- Talu ai na faʻafeiloaʻi maile Aferika i Sikotilani i le seneturi lona 19 ma ua faʻaalia e fafaga i collies, atonu na mafai e le Kelpie ona maua lona tumau malosi mai tuaa Aferika.
- O le mea na tupu, e le mafai ona fafaga maile i alope. O le fa'atusa e na'o se mea fa'afuase'i.
Natura ma Uiga o le Kelpie – Le Maile Galulue Le'i vaivai
O maile leoleo mamoe a Ausetalia e matua malu puipuia le tau ma galue faʻalagolago ma lelei e tusa lava pe i lalo o tulaga ogaoga. O timuga, malulu, ma le vevela o le aoauli i Ausetalia e le mafai ona taofia i latou mai a latou galuega. Ona e tele mea e mafai ona latou faia, latou te fiafia e lu'itauina: e tatau ona pisi mo ni nai itula i le aso ina ia fa'aoga atoatoa. Faaali atu Kelpies e fai si filemu nai lo i latou mai laina faigaluega, ae e le mo pateta nofoa nofoa po o tagata faigaluega nofofua ofisa.
Siva ma mamoe
- E iai la latou taleni masani mo le taulimaina o lafu mamoe tetele.
- Ile leoleoina o maile, e matua fegalegaleai ma agamalu i tagata ma manu o siomia ai i latou.
- Latou te faia moni lava tamaiti e pei o tamai mamoe. O i latou o ni puipuiga faamaoni i le aiga.
- E masani ona latou faaalia le le talitonu i tagata ese i le taimi muamua. Latou te le fa'atupu vevesi e aunoa ma se mafua'aga ma e le fa'aonoono i isi.
- O maile o le ituaiga e atamamai i luga atu o le averesi ma malamalama i fesoʻotaʻiga pe a maeʻa ni nai toe fai.
- Latou te fuʻa soʻo se mea e le masani ai ma o le a latou le tuʻuina atu se tasi e latalata i le fale e aunoa ma se "tagata siaki" aʻo laʻititi laʻititi.