in

Ausetalia Kelpie: Fa'asalaina Maile ma le Toto Dingo?

Na fafaga Kelpies i Ausetalia talu mai le 1870s – o le fa'aigoa na fa'aigoaina i se ta'ifau fa'amanumanu manuia lea e tupuga mai ai Kelpies uma i aso nei. Mo se taimi umi, sa talitonuina o leoleo mamoe tutoatasi na sopoia foi ma dingo. O lenei suʻesuʻega na faʻamaonia i le 2019. Ae ui i lea, o le Kelpie o se taifau faʻapitoa - matou te faʻaalia pe aisea.

Barb ma Kelpie – Uiga i fafo o Maile Fagogo pogisa

O le mea moni, o le "Barb" e tupuga mai i le 19th-century breeding dog o le igoa lava e tasi - ae i le faʻaaogaina masani, o Kelpies lanu uliuli uma e taʻua o Barbs. O ta'ifau leoleo e foliga alope e feololo le lapopo'a ma e matua fau fa'a afeleti. Fua i le mago, tane e oʻo i le maualuga o le 46 i le 51 cm, fafine 43 i le 48 cm. I totonu o lo latou atunuu ma i laina faigaluega, o faʻataʻitaʻiga laiti e oʻo atu i le 39 cm i le mago e faʻatagaina foi. E le o fa'amaoti mai se mamafa fa'apitoa i le fa'asologa o ituaiga. I le averesi, latou mamafa 13 i le 18 kilokalama.

Vitivale, tumau, ma maufetu - o se taifau galue atoatoa

  • O le ulu e faamanatu mai ai le ulu o le alope. E lautele le ulupoo i le va o taliga. E tatau ona umi teisi nai lo le gutu e pei o le tina.
  • E tusa ai ma le FCI, o mata e pei o le almond e "tumu i le maelega", faʻatasi ai ma tulimanu manino ma lanu uliuli. O lanu o mata e fetaui ma peleue: O lanu lanu moana ma le lanu mumu e masani ona i ai ni iris mama.
  • O taliga e faʻamausali i le faʻavae, faʻasolosolo agai i le pito. E matua mata'utia ma fa'asino i fafo le atigi. I totonu e lelei o latou lauulu.
  • O le ua e feololo le umi, ma le kola faʻaalia ma leai se sau. E suia i totonu o le tino, musele e le tatau ona foliga mai e pei o se paelo.
  • O vae i tua e lautele ma musele, ma vae lapotopoto. Ua fa'aauupegaina i pad mafiafia ma tu'uina atu i le taifau le tele o le fa'aogaina. O vae i luma e fa'ama'i maso ma tau'au fa'ase'e.
  • Ona o le pulumu malosi i le pito i lalo o le tootoo, e foliga mai e pei o le pelu. E oo atu i le tapuvae ma e le taitai maualuga.

Laei ma Valivali – Laei e puipuia le tau mo soo se vevela vevela

O le lauulu la'au e aofia ai se pito i lalo mafiafia ma se pupuu, 2 i le 3 cm le umi pito i luga. E ta'oto sa'o ma mafolafola ma fai ai se vaega e fa'afefe vai. E i ai se kola manino i luga o le ua. O le manava ma tua o vae e fai sina uumi lauulu.

Fa'atagaina lanu e tusa ai ma FCI

  • Uuliuli (Barb), e iai fo'i fa'ailoga enaena po'o pa'epa'e i luga o le fatafata po'o le tolu lanu
  • Mumu (fa'apea fo'i mūmū ma enaena)
  • Fawn ma paolo pogisa pe malamalama
  • Sukalati (fa'atasi ai ma le lanu enaena)
  • Lanu moaga

Fa'aopoopo lanu

  • enaena lanumoana
  • kulimi

O se Leoleo Mamoe Atoatoa o le Le Malamalamaina Origin - le Tala o le Kelpie Ausetalia

Talu mai le ulua'i Kelpie, ose pu'upu'u pu'upu'u koli o le igoa lava e tasi na manumalo i le ulua'i tauvaga lafu manu i Ausetalia. Sa faaigoa i se solofanua lauiloa i lena taimi. I tala fa'asolopito a Celtic, o kelpies o agaga vai e mafai ona avea ma foliga o se solofanua. O le u'amea o lo'o fa'atasi ma Barb, o se koli uliuli ma le lanumoana na fafagaina i lana fanau, e fai ma fa'asoa o le fa'ato'aga. O laina fa'ato'aga e masani lava ona fa'amaumauina lelei ma e tele lava ina mafai ona toe su'esu'e i tua i le amataga o le fa'atupu e Kelpie ma isi Leoleo Mamoe iloga a Ausetalia.

Tala e uiga i le amataga o le ituaiga

  • O Early Kelpies na fafaga i taifau faigaluega sili ona malosi e faʻateleina ai le gene pool. Talu ai o le filifiliga na faʻavae i luga o le malosi mo le galuega ae le o foliga vaaia, o loʻo i ai faʻamatalaga eseese ma tala faʻasolopito e uiga i faʻaputuga felauaiga.
  • O se mafutaga ma le Tasmanian dingo na masalomia mo se taimi umi ona o uiga tutusa i fafo, ae o le masalosaloga e mafai ona faʻamaonia e suʻega faʻatagata.
  • Talu ai na faʻafeiloaʻi maile Aferika i Sikotilani i le seneturi lona 19 ma ua faʻaalia e fafaga i collies, atonu na mafai e le Kelpie ona maua lona tumau malosi mai tuaa Aferika.
  • O le mea na tupu, e le mafai ona fafaga maile i alope. O le fa'atusa e na'o se mea fa'afuase'i.

Natura ma Uiga o le Kelpie – Le Maile Galulue Le'i vaivai

O maile leoleo mamoe a Ausetalia e matua malu puipuia le tau ma galue faʻalagolago ma lelei e tusa lava pe i lalo o tulaga ogaoga. O timuga, malulu, ma le vevela o le aoauli i Ausetalia e le mafai ona taofia i latou mai a latou galuega. Ona e tele mea e mafai ona latou faia, latou te fiafia e lu'itauina: e tatau ona pisi mo ni nai itula i le aso ina ia fa'aoga atoatoa. Faaali atu Kelpies e fai si filemu nai lo i latou mai laina faigaluega, ae e le mo pateta nofoa nofoa po o tagata faigaluega nofofua ofisa.

Siva ma mamoe

  • E iai la latou taleni masani mo le taulimaina o lafu mamoe tetele.
  • Ile leoleoina o maile, e matua fegalegaleai ma agamalu i tagata ma manu o siomia ai i latou.
  • Latou te faia moni lava tamaiti e pei o tamai mamoe. O i latou o ni puipuiga faamaoni i le aiga.
  • E masani ona latou faaalia le le talitonu i tagata ese i le taimi muamua. Latou te le fa'atupu vevesi e aunoa ma se mafua'aga ma e le fa'aonoono i isi.
  • O maile o le ituaiga e atamamai i luga atu o le averesi ma malamalama i fesoʻotaʻiga pe a maeʻa ni nai toe fai.
  • Latou te fuʻa soʻo se mea e le masani ai ma o le a latou le tuʻuina atu se tasi e latalata i le fale e aunoa ma se "tagata siaki" aʻo laʻititi laʻititi.
Mary Allen

tusia e Mary Allen

Talofa, o a'u o Mary! Sa ou tausia le tele o meaola fagafao e aofia ai taifau, pusi, puaa, iʻa, ma tarako 'ava. E sefulu fo'i a'u fagafao i le taimi nei. Ua ou tusia le tele o autu i lenei avanoa e aofia ai le auala, tala faʻamatalaga, taʻiala tausi, taʻiala faʻatupu, ma isi mea.

Tuua se tali

Avatar

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *