#10 Fa'ama'i Lafora i Beagles
O le Lafora o se fa'aletonu tu'ufa'atasia e nafa ma le epilepsy fa'asolosolo. O lona uiga e sili atu ona manino le tulaga pe a tasi le matua. O le ma'i epileptic e malosi foi ma tupu soo. O se suiga i le gene NHLRC1 (e taʻua foi o le EPM2B) e nafa ma le neurotoxic inclusions (e taʻua o Lafora tino) o loʻo teuina i totonu o le faiʻai ma le tino. Ae ui i lea, o nei mea e aofia ai e maua foi i isi totoga.
Fa'ailoga o Lafora:
tauaso / leaga le vaai
tete
tetete maso
gati (aemaise le vaega o le ulu)
amio fa'a'ono'ono/fa'amatagofie ile fa'amamafa
le taofiofia (a'o fa'agasolo le vasega)
emo soo
dementia
pa'u i luga / taoto i lalo
faaletonu faamaopoopo
E mafai ona fa'aoso le faoa faamalosi. E tumau pea le malamalama atoatoa o le beagle.
I le faaopoopo atu i faʻailoga o loʻo lisiina, lea e tautala mo le faʻamaʻi Lafora, o se suʻega faʻavae e mafai ona faʻatuatuaina faʻamaonia le siama. Mo lea fa'amoemoe, e su'esu'e se fa'ata'ita'iga o le toto EDTA. I le faaopoopo atu i le Beagle, Dachshunds ma Basset Hounds e aʻafia foi i le faʻamaʻi Lafora. Ae ui i lea, o le faʻamaʻi e masani ona sili atu ona ogaoga i le beagle.
O le ma'i e masani ona le aliali mai se'ia o'o i le 6 po'o le 7 tausaga ma e mafai ona fa'apu'upu'u le ola. Ae paga lea, e le mafai ona fofo Lafora. O le lelei o le olaga o taifau i nisi taimi e vave ona pa'ū pe a aliaʻe faʻailoga muamua. E na'o ta'ifau na maua le kenera sui mai matua e lua e mama'i. O se taifau e na'o le tasi le kenera ua suia e tumau pea e leai ni fa'ailoga ae mafai ona pasi atu le ma'i.
#11 Oona – Ose fa'alavelave fa'afuase'i
Oona e mafai ona tupu lemu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le inuina o mea mataʻutia mo se taimi umi. E mafai fo'i ona avea lea ma mea'ai le talafeagai (silasila i mea'ai a beagle).
E ui o nisi toxins e vave ona a'afia, o isi e tuai ona amata fa'ailoga. O le tulaga lea, mo se faʻataʻitaʻiga, i le oona o isumu, lea e leaga ai e masani ona faʻaaogaina i maunu oona mataʻutia. O fa'ailoga o le 'ona e mafai fo'i ona aliali mai i ni nai aso talu ona 'ai.
O fa'ailoga o lo'o mulimuli mai e mafai, ae e le tatau ona fa'aalia ai le 'ona. O isi fa'ama'i e mafai fo'i ona iai fa'ailoga nei. Ae ui i lea, talu ai e taua uma sekone pe a 'ai e lau Beagle se mea mataʻutia, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi manu pe a e masalomia se mea. E le gata i lea, e tele faʻamaoniga e tupu faʻatasi.
Faailoga o le oona:
toto i totonu o feces;
manava tata;
pua'i;
malosi salivation;
toto po o le pua'a i le pua'i;
toto i le mimi;
tetete;
lalo o le vevela;
tatafe;
"pusi pusi";
pupils vaiti po'o matua fa'alia;
le malamalama;
fa'afitauli o le toto (ga'o pa'epa'e/mucosa gutu!);
supa;
malosi le malolo;
tulaga vaivai tele;
le fiafia
manava faʻafitauli;
matua le masani le tata o le fatu.
Ae e le gata o maunu oona e lamatia ai le taifau. E tele mea o lo'o i totonu o le fale e ono lamatia ai le u'amea. O nei mea e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, vailaʻau faʻamamā, fetilaisa, vailaʻau, sikaleti, ava malosi, meaʻai le talafeagai, ma le tele o isi mea.
#12 O le a le mea e fai i le tulaga o le oona
Ia filemu ma aua le popole.
Ave loa le maile (!) ile falema'i manu po'o le foma'i manu.
Aua le faaoso pua'i.
Aua ne'i tu'u se matasele pupuni i lau uigi.
Afai e mafai, ave i luga nisi o mea na 'ai/'ai (fai totigilima pe si'i pei o se nofoa!)
E mafai fo'i ona maua ai fa'amatalaga e uiga i le mea oona ile falesu'esu'e manu.
Afai e mafai, afifi le pe'a i se palanikeke ma fa'amafanafana o ia i le femalagaiga.
Afai na mitiia e le ta'ifau le mea oona e ala i le gastrointestinal tract, e mafai ona tu'u atu le malala e fai ma fua o le fesoasoani muamua (fesili i le foma'i manu e uiga i le vaila'au a'o le'i tupu se fa'alavelave fa'afuase'i).