Mary Allen
Shoko rokuti kushanduka (evolution) rinoreva budiriro. Ndezvekuti zvinhu zvipenyu zvakashanduka sei. Kubva kuzvisikwa zviri nyore, zvimwe zvakawanda zvakabuda. Dzidziso yemhindumupindu inotsanangura chikonzero nei kune zvirimwa nemhuka zvakasiyana-siyana munyika.
Kwenguva refu, vanhu vakanga vasingazivi kuti nyika nezvisikwa zvipenyu zvakavapo sei. Vaidavira kuti kuna mwari ane mutoro. Izvi ndizvo zvinotaura Bhaibheri, somuenzaniso, Mwari akasika miti nemhuka uye pakupedzisira munhuwo.
Muzana ramakore rechi 19, zvikurukuru, kwakanga kune mifungo mitsva pamusoro pokuti zvisikwa zvakawanda zvakasiana zvakavapo sei. Munenge mugore ra1900, pfungwa yemhindumupindu yakatekeshera. Masayendisiti akawanda anoiona setsananguro yakanakisisa inobvira. Yakafungwa zvakanyanya naCharles Darwin wekuGreat Britain.
Mhindumupindu inoshanda sei?
Somuenzaniso, kana mhuka dzine vana, mwana wacho ane unhu hwakafanana nehwavabereki. Twiza inoita setwiza nekuti vabereki vacho vanenge vatofanana nayo. Asi nei twiza dzine mitsipa mirefu kudaro?
Twiza yakabva kumhuka dzakafanana dzaiva nemitsipa mipfupi. Mabhonzo emhuka dzakadaro awanikwa. Zvisinei, zvakanaka kuti twiza dzive nemitsipa mirefu: Izvi zvinoita kuti dzisvike pamashizha emiti mirefu kuti dziidye.
Kwenguva yakati, vamwe vatsvakurudzi vaidavira kuti twiza dzine mitsipa mirefu nokuti dzaigara dzakaitambanudza. Muviri wako “wakarangarira” izvozvo. Nokudaro, vana vaduku vetwiza vangadai vakawanawo mitsipa mirefu.
Zvisinei, Charles Darwin akaziva kuti kana mwana aberekwa, dzimwe nguva zvinoitika kuti chimwe chinhu "chinotadza": mwana anova zvishoma zvakasiyana nevabereki. Zvakasiyana sei zvakangoitika zvega? Dzimwe nguva shanduko yakaipa, dzimwe nguva inobatsira, kazhinji haina basa.
Saka dzimwe twiza dzakazvarwa dziine mitsipa yakati rebei pane dzimwe, netsaona. Twiza dzine mitsipa mirefu dzaive nezvakanakira: dzaigona kusvika pamashizha marefu zviri nani. Dzimwe twiza, dzine mitsipa mipfupi, dzakaita rombo rakaipa uye dzinogona kunge dzakafa nenzara. Ukuwo, twiza dzine mitsipa mirefu dzairarama kwenguva yakareba zvokuva nevana vadzo. Nemhaka yokuti vabereki vavo vakanga vatova nemitsipa mirefu, vana ava vaivawo nemitsipa mirefu.
Nei vamwe vanhu vaipikisa dzidziso yokushanduka-shanduka?
Darwin akabudisa On the Origin of Species muna 1859. Vamwe vanhu vakanga vasina basa nezvaaifunga nokuti vaingova nemafungiro akasiyana-siyana pamusoro pekugadzira. Vamwe, zvisinei, vaipokana naDarwin nemhaka yokuti mhindumupindu yakashandawo kuvanhu: vanhu vakabva kuzvisikwa zviri nyore. Vaifunga kuti yakanga iri pfungwa inosemesa zvikuru: vakanga vasingadi kubvisirwa matsoko. Ndiko kusaka vakada kutenda kuBhaibheri. Vamwe vanhu vachiri kufunga saizvozvo.
Vamwe vanhu havana kunzwisisa Darwin: vaitenda kuti, maererano naDarwin, akakodzera nguva dzose anokunda. Vamwe vanhu vakatofunga kuti zvakafanana ndezvechokwadi kuvanhu. Vanhu vanotova nekodzero yekuuraya vamwe vanhu kana vachigona kuzviita. Izvi zvaizoratidza kuti ndiani akasimba uye anofanirwa kurarama. Naizvozvo vanhu vakasimba vanofanira kudzvanyirira kana kutoparadza vanhu vasina simba.
Kutaura zvazviri, Darwin akati: Avo vakajairana zviri nani nemhoteredzo yavo vanorarama. Zvingave "zviri nani" kana kuti "zvinokosha zvakanyanya" somugumisiro hazvina chokuita nemhindumupindu. Somuenzaniso, kune nhunzi dzakawanda zvikuru kupfuura vanhu vari munyika. Nhunzi dzinokwanisa kurarama zvakanaka munzvimbo dzakasiyana uye dzichiberekana zvakanaka.