Chen pa sèlman fè timoun piti kontan, men tou an sante. Sa a se konklizyon yon ekip rechèch entènasyonal te rive jwenn apre yon etid vaste nan Fenlann. Syantis yo te fè yon etid ak anviwon 400 paran ki te gen yon timoun ant 2002 ak 2005. Objektif la se te detèmine si gen yon koneksyon ant maladi respiratwa nan ti bebe ak k ap viv ak yon chen nan kay la.
Jèn paran yo te kenbe yon jounal pou yon ane kote yo te anrejistre eta sante pitit yo. Konsantre prensipal la te sou maladi respiratwa tankou rim sèvo oswa enflamasyon nan gòj la oswa zòrèy. Pwopriyetè chen yo nan mitan yo te dekri tou si wi ou non ak konbyen ti bebe yo te antre an kontak ak bèt la. Apre yon ane, tout patisipan yo ranpli yon kesyonè rezime.
Rezilta evalyasyon sa a te montre timoun ki te viv ak yon chen nan yon kay nan premye ane lavi yo te soufri mwens souvan nan enfeksyon respiratwa pase timoun ki pa gen kontak ak bèt. Yo te gen mwens chans tou pou yo trape enfeksyon nan zòrèy epi yo te ba yo mwens antibyotik pou trete yo. "Rezilta nou yo sijere ke kontak ak chen gen yon efè pozitif sou maladi respiratwa," chèchè yo konkli nan yon rezime etid yo. "Sa sipòte teyori ke kontak bèt enpòtan pou timoun yo epi ki mennen nan pi bon rezistans nan maladi respiratwa."
Chen ki pase plizyè èdtan deyò aparamman te gen pi bon efè sou sante ti bebe yo. Chèchè yo wè sa kòm yon endikasyon ke sistèm iminitè ti bebe a te gen plis defi e se poutèt sa adapte pi vit.