Mary Allen
Pastrmka je riba koja je usko srodna sa lososom. Pastrmka živi u najrazličitijim vodenim tijelima na zemlji. U Evropi u prirodi postoji samo atlantska pastrmka. Podijeljene su u tri podvrste: morska pastrmka, jezerska pastrmka i potočna pastrmka.
Morska pastrmka može biti duga i preko metra, a teška do 20 kilograma. Leđa su im sivo-zelena, bokovi su sivo-srebrni, a trbuh bijel. Migriraju rijekama da polože jaja, a zatim se vraćaju u more. U mnogim rijekama, međutim, oni su izumrli jer ne mogu proći pored mnogih riječnih elektrana.
Potočna i jezerska pastrmka uvijek ostaju u slatkoj vodi. Boja potočne pastrmke varira. Prilagođava se dnu vode. Prepoznaje se po crnim, smeđim, ali i crvenim tačkama koje se mogu zaokružiti svijetlom bojom. Jezerska pastrmka je srebrne boje i uglavnom ima crne mrlje, koje ponekad mogu biti smeđe ili crvene.
Druge ribe pričvršćuju svoja jaja za biljke u vodi. Pastrmke, s druge strane, svojim donjim dijelom tijela i repom kopaju korita u dnu vode. Tu ženke polažu oko 1000 do 1500 jaja, a mužjaci ih tu oplode.
Pastrmka se hrani malim životinjama koje se nalaze u vodi. To su, na primjer, insekti, male ribe, rakovi, punoglavci i puževi. Pastrmke uglavnom love noću i tragaju za plijen po pokretima u vodi. Sve vrste pastrmke su popularne kod ribolovaca.
Specijalitet kod nas je kalifornijska pastrmka. Nazivaju se i "losos pastrmka". Izvorno je živjela u Sjevernoj Americi. Od 19. veka uzgaja se u Engleskoj. Zatim je dovedena u Njemačku i tamo puštena u divljinu. Danas su ponovo lovili i pokušavali da ih istrijebe u rijekama i jezerima. Pastrmke su veće i jače od autohtonih pastrmki i ugrožavaju ih.