Mary Allen
Vjeverice su glodari. Naziva se i vjeverica ili vjeverica mačka. Oni čine rod sa 29 različitih vrsta i pripadaju glodavcima. Usko su povezani sa vevericama. Žive na drveću u šumi, ali iu ljudskim naseljima. Vrlo su uočljive, posebno zbog svog dugog gustog repa. Rep je dug skoro koliko i tijelo, zajedno narastu do 50 centimetara. Ipak, vjeverice se rijetko viđaju jer su vrlo brze i stidljive i obično se kriju od ljudi.
Odrasle vjeverice teže od 200 do 400 grama. Budući da su tako lagane, vjeverice mogu vrlo brzo skakati između grana, a mogu i stajati na tankim granama. Tako lako mogu pobjeći od sova i drugih ptica grabljivica koje vole jesti vjeverice. Sa svojim dugim, zakrivljenim kandžama, glodari se mogu držati grana i grančica.
Crveno-smeđe evropske vjeverice mogu se naći gotovo u cijeloj Evropi. Oni takođe naseljavaju širok pojas zemlje od istočne Evrope do Azije. Siva vjeverica živi u SAD-u i Kanadi. Ljudi su je doneli u Englesku i Italiju i tamo pustili.
U parkovima siva vjeverica istiskuje evropsku jer je veća i jača. U Engleskoj i velikim dijelovima Italije crveno-smeđe vjeverice su gotovo izumrle. U šumi, borova kuna lovi sive vjeverice. Crveno-smeđe vjeverice tamo preživljavaju jer su okretnije.
Kako veverice žive?
Vjeverice su glodari. Naziva se i vjeverica ili vjeverica mačka. Oni čine rod sa 29 različitih vrsta i pripadaju glodavcima. Usko su povezani sa vevericama. Žive na drveću u šumi, ali iu ljudskim naseljima. Vrlo su uočljive, posebno zbog svog dugog gustog repa. Rep je dug skoro koliko i tijelo, zajedno narastu do 50 centimetara. Ipak, vjeverice se rijetko viđaju jer su vrlo brze i stidljive i obično se kriju od ljudi.
Odrasle vjeverice teže od 200 do 400 grama. Budući da su tako lagane, vjeverice mogu vrlo brzo skakati između grana, a mogu i stajati na tankim granama. Tako lako mogu pobjeći od sova i drugih ptica grabljivica koje vole jesti vjeverice. Sa svojim dugim, zakrivljenim kandžama, glodari se mogu držati grana i grančica.
Crveno-smeđe evropske vjeverice mogu se naći gotovo u cijeloj Evropi. Oni takođe naseljavaju širok pojas zemlje od istočne Evrope do Azije. Siva vjeverica živi u SAD-u i Kanadi. Ljudi su je doneli u Englesku i Italiju i tamo pustili.
U parkovima siva vjeverica istiskuje evropsku jer je veća i jača. U Engleskoj i velikim dijelovima Italije crveno-smeđe vjeverice su gotovo izumrle. U šumi, borova kuna lovi sive vjeverice. Crveno-smeđe vjeverice tamo preživljavaju jer su okretnije.
Kako veverice žive?
Vjeverice su uglavnom usamljena bića koja se okupljaju samo da bi se parili, tj. da bi se podmladili. Grade gnijezda na drveću. To su okrugle kuglice napravljene od grana koje leže u rašljama grana. Iznutra su podstavljene mahovinom. Ova gnijezda se zovu Kobel. Svaka vjeverica ima nekoliko gnijezda u isto vrijeme: za spavanje noću, za odmor u hladu tokom dana ili za mlade životinje.
Vjeverice će jesti gotovo sve što nađu: bobice, orašaste plodove, sjemenke, pupoljke, koru, cvijeće, gljive i voće. Ali crvi, ptičja jaja ili njihova mladunčad, insekti, larve i puževi su takođe na njihovom jelovniku. Kada jedu, hranu drže u prednjim šapama, što veoma podseća na ljude.
U jesen se vjeverice zalihe za zimu. Obično zakopavaju orahe, žir ili bukve u zemlju. Ali više ne mogu pronaći mnogo sjemena. One tada klijaju i formiraju nove biljke. Na taj način vjeverice pomažu biljkama da se razmnožavaju ne samo u blizini, već i dalje.
Vjeverice imaju mnogo neprijatelja: kune, divlje mačke i razne ptice grabljivice. U parkovima i baštama kućna mačka je vaš najveći neprijatelj. Ali postoje i mnogi paraziti od kojih se vjeverice mogu razboljeti ili čak ubiti.
Vjeverice ne hiberniraju, one hiberniraju. To znači da ne spavaju cijelu zimu, već s vremena na vrijeme napuštaju sklonište kako bi dobili hranu. Na nekim mjestima, međutim, vjeverice su se toliko naviknule na ljude da će im jesti orahe iz ruku.
Kako se vjeverice razmnožavaju?
Prvi put za reprodukciju je januar, a drugi oko aprila. Ženka obično nosi oko šest mladih životinja u svom trbuhu. Nakon dobrih pet sedmica, beba će se roditi. Mužjak je tada ponovo otišao i možda je tražio novu ženku. Nije briga za mladunčad.
Mlade životinje su pri rođenju dugačke oko šest do devet centimetara. Vjeverice su sisari. Majka daje mladima svoje mlijeko da piju. Još nemaju krzno i ne vide ni čuju. Oči otvaraju tek nakon otprilike mjesec dana, a nakon otprilike šest sedmica prvi put napuštaju kolibu. Nakon osam do deset sedmica sami traže hranu.
Sljedeće godine bi već mogli napraviti svoje mlade. Kažu da su tada spolno zreli. Međutim, često sebi dopuštaju godinu dana više. U divljini, vjeverice obično ne postanu starije od tri godine.