Prema studiji, mlade morske kornjače imaju veću vjerovatnoću da nose plastiku od starijih - i stoga su pod većim rizikom od uginuća. Ovo je rezultat australskih istraživača koji su, između ostalog, pregledali gotovo 250 mrtvih morskih kornjača. Kako pišu autori u časopisu Scientific Reports, više od svake druge manje mlade životinje ima plastične dijelove u gastrointestinalnom traktu i gotovo svaka četvrta veća mlada životinja. Kod mladih i odraslih kornjača to je bila otprilike svaka šesta životinja. Naučnici jedino nisu pronašli plastiku kod mladunaca.
“Mlade kornjače mnogo više dolaze u kontakt s plastikom”
Istraživači svoj rezultat objašnjavaju, između ostalog, činjenicom da mlađe životinje više jedu tamo gdje ima više plastike u moru: u obalnim područjima i blizu površine vode. Morski biolog Philipp Kanstinger iz WWF-a smatra da je to uvjerljivo. “Mlade životinje mnogo više dolaze u kontakt s plastikom nego odrasle osobe.” On takođe sumnja da starije kornjače imaju efekat učenja: veća je vjerovatnoća da će znati šta jesti. Konkretno, glavata morska kornjača je, na primjer, vjerojatnije lovila meduze nego starije životinje: “Često ne znaju da je ono što izgleda kao meduza zapravo plastična vrećica.”
Svetlost u tami
Broj i masa plastičnih predmeta pronađenih kod životinja su varirali – od jednog do stotina komada, od kojih su neki težili i po nekoliko grama. Istraživači dolaze do temeljnog zaključka da što je veća koncentracija plastike u želucu i crijevima, to je veći rizik od smrti. Čisto matematički rečeno, postoji 50 posto šanse za smrt ako životinja nosi 14 plastičnih dijelova.
Prema Kanstingeru, ovaj nalaz "bače svjetlo na tamu": većina stručnjaka je svjesna da je plastika problem, kaže on. Ali sada znamo koliko se povećava rizik od smrtnosti s brojem progutanih plastičnih dijelova.