Mary Allen
Kokos je plod kokosove palme. Kokos zapravo nije orah, već koštičavo voće poput trešnje ili breskve. Iz nje može izrasti nova kokosova palma ako orah padne na pogodno tlo. Može je i odneti more i klijati na najbližoj obali.
Znamo kokos iz supermarketa sa tvrdom ljuskom. Debeli sloj kokosovih vlakana koji su svuda okolo je tada već uklonjen. Od njega možete napraviti korisne stvari kao što su tepisi, prostirke i mnoge druge stvari.
Najviše nas zanima meso ploda. Bijela je i čvrsta. Može se jesti kako jeste ili koristiti za pečenje. Kokosova mast se takođe dobija iz mesa ploda. Ovo je posebno pogodno za prženje mesa i drugih namirnica.
Velika većina kokosa dolazi iz Azije, posebno iz Indonezije, Filipina i Indije. Ali se uzgajaju i u Brazilu i Meksiku. Gotovo desetina ulja koje se ekstrahira iz biljaka u svijetu dolazi od kokosa.
Šta jedemo i pijemo od kokosa?
Najvažnije je bijelo meso. Skoro polovina je voda, ostalo su uglavnom masti i nešto proteina i šećera. Kada se osuši, pulpa se naziva “kopra”. Možete ga jesti samo tako. U prodavnicama ga najčešće nađemo naribanog u vrećicama. Možete ga koristiti za pečenje ukusnih stvari, na primjer, malih keksa.
Od pulpe se može napraviti kokosovo ulje ili kokosova mast. Na sobnoj temperaturi ova mast je bijela, možda blago žućkasta. Potreban vam je prvenstveno za pečenje i prženje, ali i za pečenje. Također se može preraditi u širok spektar proizvoda, pa čak i koristiti kao gorivo u automobilima.
U mladim, zelenim kokosima ima dosta kokosove vode, do litra u svakom orahu. Ovo je posebno važno u zemljama u kojima nema čiste vode za piće. Umjesto da otvore flašu mineralne vode kao kod nas, ljudi u takvim zemljama otvaraju mladi kokos. Dva ili tri dnevno su dovoljna za piće.
Kokosovo mlijeko ne postoji u prirodi. Napravljen je u fabrici od celuloze i vode. Na sličan način se pravi i kokosov jogurt. Oba su posebno popularna kod ljudi koji ne podnose kravlje mlijeko.
Kako rastu kokosove palme?
Kokosove palme su biljna vrsta. Pripadaju porodici palmi. Rastu širom svijeta u tropima. Mora da je vruće. Potrebno im je dovoljno vode i mogu izdržati samo kratke sušne periode. Takođe preferiraju tla sa puno hranljivih materija.
Kokosove palme formiraju debla bez grana. Narastu do 30 metara visine. Debla su vrlo tanka za ovu visinu. Za kokosove palme se kaže da imaju debla od drveta. U slučaju ostalih palmi, vjerovatnije je da su debla uvijeno lišće.
Kokosove palme imaju tanko korijenje, ali mogu narasti i do sedam metara. Kokosova palma se vrlo dobro usidri u tlu i čak može preživjeti cunamije. Budući da korijenje raste veoma duboko u zemlju, često dopire do podzemnih voda.
Na gornjim metrima ima samo listova. Ovaj dio se zove “Schopf” ili “Krone”. Godišnje raste oko 15 listova. Prve godine stoje uspravno, a druge vodoravno. U trećoj godini padaju i na kraju padaju na zemlju.
Otprilike od šeste godine života kokosovih palmi rastu cvjetovi. Ima mnogo više muških cvetova nego ženskih. Razni insekti i vjetar oprašuju cvijeće.
Klica se nalazi u pulpi. Možete ga uočiti istreniranim okom. On je kao ona mala stvar sa kikirikijem. Iz nje izrasta korijen. Tvrda ljuska prodire u korijen na jednoj od tri tačke koje se vide spolja. Nazivaju se „zametne rupe“.
Budući da u tropima nema godišnjih doba, kokosove palme neprestano rastu cvjetovi iz kojih se razvijaju plodovi. Ima ih tridesetak do 150 godišnje. Mnogo zavisi od sorte, od zemlje i od tla na kojem raste kokosova palma.
Šta se pravi od kokosovih vlakana?
Vlakna se mogu dobiti iz vanjskog sloja kokosa. Možete ih koristiti na različite načine. Zavisi od toga da li je kokos još bio zelen kada je ubran ili je već zreo.
Vlakna se mogu dobiti iz vlaknastog sloja zelenog, nezrelog voća. Prede se u niti poput vune. Od njega možete napraviti konopac, prostirke, tepihe i druge stvari. Na primjer, prije plastike, sve naše podne prostirke bile su napravljene od kokosovih vlakana. Većina kokosovih vlakana proizvodi se u Šri Lanki.
Vlaknasti sloj zrelog voća sadrži više materijala koji liči na drvo. Ne možete izvući niti iz toga. Ali time punite dušeke i presvlake ili ih utiskujete u plahte. Potrebni su vam za toplotnu izolaciju u kućama.
Šta još čovjek koristi od kokosovih palmi?
Ljudi su oduvijek gradili kolibe od drveta debla. Inače, rad sa ovim drvetom je težak jer je vrlo vlaknasto. Tek otkako se prave dobre testere, kokosovo drvo se koristilo za gradnju brodova, nameštaja, zdela i sličnih predmeta za domaćinstvo.
Listovi se mogu vezati u grozdove i koristiti za pokrivanje krovova. Nešto slično smo radili ovdje u Evropi sa slamom ili trskom. Listovi se također mogu koristiti za pletenje zidova kuće ili korpe.
Slatki sok se može dobiti iz cvjetova mnogih palmi, uključujući i kokosovu palmu. Može se svesti na posebnu vrstu šećera, palmin šećer. Možete i pustiti da fermentira kao naše grožđe, pa postane piće sa alkoholom, palminim vinom.