Mary Allen
Klimatske promjene su trenutna promjena klime. Za razliku od vremena, klima znači koliko je toplo ili hladno na nekom mjestu tokom dužeg vremenskog perioda i kakvo je vrijeme tamo obično. Klima zapravo ostaje ista tokom dužeg vremenskog perioda, tako da se ne menja ili se menja veoma sporo.
Klima na Zemlji se mijenjala nekoliko puta tokom dugih vremenskih perioda. Na primjer, postojalo je ledeno doba u starijem kamenom dobu. Tada je bilo mnogo hladnije nego danas. Ove klimatske promjene su prirodne i imaju različite uzroke. Normalno, klima se menja veoma sporo, tokom mnogo vekova. Samac ne bi primijetio takvu promjenu u svom životu jer se kreće presporo.
Međutim, trenutno doživljavamo klimatske promjene koje se dešavaju mnogo brže, tako brzo da se temperature mijenjaju čak i u kratkom vremenu ljudskog životnog vijeka. Klima u cijelom svijetu postaje toplija. Govori se i o klimatskim promjenama, klimatskoj katastrofi ili globalnom zagrijavanju. Uzrok ovih brzih klimatskih promjena vjerovatno je čovjek. Kada ljudi danas koriste termin klimatske promjene, obično misle na ovu katastrofu.
Šta je efekat staklene bašte?
Takozvani efekat staklene bašte osigurava da je na zemlji ugodno toplo, a ne smrzavano kao u svemiru. Atmosfera, odnosno vazduh koji okružuje našu planetu, sastoji se od mnogo različitih gasova. Neki od njih su takozvani gasovi staklene bašte. Najpoznatiji od njih je ugljični dioksid, skraćeno CO2.
Ovi plinovi stvaraju efekat na zemlji koji vrtlari, na primjer, koriste u svojim staklenicima ili staklenicima. Ove staklene „kuće“ propuštaju svu sunčevu svjetlost, ali samo dio topline. Za to se brine staklo. Ako je automobil ostavljen dugo na suncu, možete primijetiti istu stvar: u automobilu postaje nepodnošljivo toplo ili čak vruće.
U atmosferi staklenički plinovi preuzimaju ulogu stakla. Većina sunčevih zraka stiže do tla kroz atmosferu. To uzrokuje da zagrijavaju tlo. Međutim, i tlo ponovo daje ovu toplinu. Gasovi staklene bašte osiguravaju da se sva toplina ne vrati natrag u svemir. Ovo zagrijava zemlju. Ovo je prirodni efekat staklene bašte. Veoma je važno jer bez njega ne bi bilo tako prijatne klime na zemlji.
Zašto postaje toplije na zemlji?
Što je više gasova staklene bašte u atmosferi, to je više toplotnih zraka sprečeno da napusti zemlju. Ovo zagrijava zemlju. To je upravo ono što se dešava već neko vrijeme.
Količina stakleničkih plinova u atmosferi raste više od stotinu godina. Iznad svega, uvijek ima više ugljičnog dioksida. Veliki dio tog ugljičnog dioksida dolazi iz onoga što ljudi rade.
U 19. veku dogodila se industrijska revolucija. Od tada ljudi sagorevaju mnogo drva i uglja. Na primjer, ugalj se intenzivno koristi za proizvodnju električne energije. U prošlom veku dodato je sagorevanje nafte i prirodnog gasa. Sirova nafta je posebno važno gorivo za većinu naših modernih transportnih sredstava: automobile, autobuse, brodove, avione, itd. Većina njih sagorijeva goriva napravljena od nafte u svojim motorima tako da se prilikom sagorijevanja oslobađa ugljični dioksid.
Osim toga, posječeno je dosta šuma, posebno prašuma. Ovo je posebno štetno za klimu jer drveće filtrira ugljični dioksid iz zraka i tako zapravo štiti klimu. Međutim, ako se posjeku, pa čak i spale, dodatni CO2 se oslobađa u atmosferu.
Dio zemljišta koje se dobije na ovaj način koristi se za poljoprivredu. Klimi šteti i veliki broj stoke koju ljudi tamo drže. Još štetniji gas staklene bašte proizvodi se u želucima stoke: metan. Osim metana, životinje i ljudska tehnologija proizvode i druge, manje poznate plinove. Neki od njih su još štetniji za naše podneblje.
Kao rezultat zatopljenja, na sjeveru se otapa mnogo permafrosta. Kao rezultat toga, mnogi plinovi se oslobađaju iz zemlje, što također zagrijava klimu. Ovo stvara začarani krug i samo se pogoršava.
Koje su posljedice klimatskih promjena?
Prije svega, temperatura na zemlji će porasti. Za koliko će stepeni porasti danas je teško prognozirati. To zavisi od mnogih stvari, ali prije svega od toga koliko ćemo mi ljudi ispuštati stakleničke plinove u atmosferu u narednim godinama. Naučnici procjenjuju da bi se, u najgorem slučaju, Zemlja mogla zagrijati za nešto više od 5 stepeni do 2100. Već se zagrijala za oko 1 stepen u odnosu na preindustrijsku temperaturu iz 19. vijeka.
Međutim, neće svugdje biti isto, ove brojke su samo prosjek. Neke regije će se zagrijati mnogo više od drugih. Arktik i Antarktik, na primjer, vjerovatno će se posebno jako zagrijati.
Međutim, klimatske promjene imaju posljedice svuda na našoj planeti. Led na Arktiku i Antarktiku se topi, barem dio. Potpuno je isto za glečere u Alpima i na drugim planinskim lancima svijeta. Zbog velike količine otopljene vode, nivo mora raste. Zbog toga je obalno zemljište poplavljeno. Čitava ostrva su u opasnosti od nestanka, uključujući ona koja su naseljena, kao što su Maldivi, Tuvalu ili Palau.
Budući da se klima tako brzo mijenja, mnoge biljke i životinje neće joj se moći prilagoditi. Neki od njih će izgubiti svoje stanište i na kraju će izumrijeti. I pustinje su sve veće. Ekstremne vremenske prilike i prirodne katastrofe mogu se dešavati češće: jake grmljavine, jake oluje, poplave, suše i tako dalje.
Većina naučnika nas upozorava da se zagrijavamo što je moguće niže i da brzo učinimo nešto u vezi s klimatskim promjenama. Oni misle da će u jednom trenutku biti prekasno i da će klima potpuno izmaći kontroli. Tada bi posljedice mogle biti katastrofalne.
Kako znate da se klimatske promjene dešavaju?
Otkad postoje termometri, ljudi su mjerili i bilježili temperaturu oko sebe. S vremenom ćete primijetiti da temperatura stalno raste, i to sve brže i brže. Takođe je otkriveno da je Zemlja već danas za 1 stepen toplija nego prije otprilike 150 godina.
Naučnici su proučavali kako se svjetska klima promijenila. Na primjer, ispitivali su led na Arktiku i Antarktiku. Na dubokim mrljama u ledu možete vidjeti kakva je klima bila davno. Takođe možete videti koji su gasovi bili u vazduhu. Naučnici su otkrili da je nekada u vazduhu bilo manje ugljen-dioksida nego danas. Iz ovoga su mogli izračunati temperaturu koja je preovladavala u datom trenutku.
Gotovo svi naučnici također su mišljenja da već dugo osjećamo posljedice klimatskih promjena. Godine 2015. do 2018. bile su četiri najtoplije godine na svijetu od kada se vrijeme posmatra. Posljednjih godina na Arktiku je također bilo manje morskog leda nego prije nekoliko decenija. U ljeto 2019. ovdje su izmjerene nove maksimalne temperature.
Istina je da niko sa sigurnošću ne zna da li su ovakvi ekstremni vremenski događaji zaista povezani sa klimatskim promjenama. Uvek je bilo ekstremnih vremenskih uslova. No, pretpostavlja se da će se javljati sve češće i još ekstremnije zbog klimatskih promjena. Tako da su gotovo svi naučnici uvjereni da već osjećamo posljedice klimatskih promjena i da se one ubrzavaju. Pozivaju vas da djelujete što je prije moguće kako biste spriječili još gore posljedice. Ipak, još uvijek postoje ljudi koji vjeruju da klimatske promjene ne postoje.
Možete li zaustaviti klimatske promjene?
Samo mi ljudi možemo zaustaviti klimatske promjene jer ih i mi uzrokujemo. Govorimo o zaštiti klime. Postoji mnogo načina za zaštitu klime.
Najvažnije je ispuštanje manje stakleničkih plinova u atmosferu. Prije svega, moramo pokušati uštedjeti što je više moguće energije. Energija koja nam je i dalje potrebna trebala bi prvenstveno biti obnovljiva energija, čija proizvodnja ne proizvodi nikakav ugljični dioksid. S druge strane, također možete osigurati da u prirodi ima manje stakleničkih plinova. Sadnjom novog drveća ili drugih biljaka, kao i tehničkim sredstvima, gasovi staklene bašte se uklanjaju iz atmosfere.
Godine 2015. zemlje širom svijeta odlučile su ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno 2 stepena. Čak su odlučili da pokušaju sve kako bi bili za pola stepena manji. Međutim, pošto je već postignuto zagrijavanje od oko 1 stepen, ljudi moraju vrlo brzo djelovati da bi se cilj postigao.
Mnogi ljudi, posebno mladi, smatraju da političari čine premalo da bi spasili klimu. Organizuju demonstracije i zahtijevaju veću zaštitu klime. Ove demonstracije se sada održavaju širom svijeta i uglavnom petkom. Oni sebe zovu “Fridays for Future” na engleskom. To na njemačkom znači: "Petak za budućnost." Demonstranti su mišljenja da svi imamo budućnost samo ako čuvamo klimu. A da bi se postigao ovaj cilj, svaki pojedinac treba da razmisli šta može učiniti da poboljša zaštitu klime.